Početna Blog Strana 211

Pred poslanicima izmene i dopune više zakona iz oblasti prosvete

Skupština Republike Srbije počela je danas 12. vanredno zasedanje, a na dnevnom redu su izmene i dopune više zakona iz oblasti prosvete.

Između ostalih, pred poslanicima će se naći i Predlog izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju.

Na dnevnom redu sednice je i Predlog izmena i dopuna zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija, Predlog zakona o žigovima, Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Srbije i Vlade Francuske o statusu Francuske škole u Beogradu.

Poslanici će raspravljati i o Predlogu zakona o potvrđivanju sporazumu između Republike Srbije i Severne Makedonije o saradnji u oblasti obrazovanja, nauke i tehnologije.

Ovaj vitamin umanjuje štetnost zagađenja vazduha

Ovih dana susrećemo se s vestima da je vazduh i te kako zagađen u našoj zemlji.

Upravo iz tog razloga, međunarodni tim naučnika je 2017. godine uradio kliničko ispitivanje u želji da saznaju kako efekti izlaganja koncentraciji zagađenog vazduha od PM 2.5 mogu da budu ublaženi dnevnim suplementima vitamina B koji sadrže 2.5 mg folne kiseline, 50 mg vitamina B6 i 1 mh vitamina B12.

U istraživanju je učestvovalo deset volontera koji su prvo bili izlaganjem čistom vazduhu, a davan im je placebo kako bi izmerili njihove osnovne reakcije. Kasnije su isti ispitanici testirani velikim dozama vitamina B i bili su izlagani veoma zagađenom vazduhu koji sadrži visok nivo PM 2.5.

Kako zagađenje vazduha utiče na naše telo?

Rezultati istraživanja su otkrili da četvoronedeljno izlaganje suplementima vitamina B ograničava efekat PM 2.5 između 28 i 78 odsto na deset genskih lokacija. Istraživači su pronašli da se slična redukcija ogleda i u mitohondrijskom DNK, delovima ćelija koji generišu energiju.

Naučnici ipak ističu da ova studija ima mnoga ograničenja, poput malog broja ispitanika, a i manje informacija o veličini vitamina B koja izaziva reakciju, kao i da su potrebna podrobnija istraživanja i ispitivanja, rezultati ove studije su ohrabrujući i možda sadrže ključ umanjenja štetnosti zagađenog vazduha.

Izvor: Nacionalna geografija

Napravite sami: Pirinčana voda za brži rast kose

Pirinač je, zahvaljujući brojnim nutrijentima, veoma pogodan za zdravlje kose.

Ova žitarica sadrži antioksidante i vitamine koji pospešuju rast kose, te se čuvena pirinčana voda koristi upravo u ove svrhe.Uz to, čini je jačom, sjajnijom, elastičnijom i zdravijom. U nastavku saznajte kako da napravite ovu pirinčanu vodu.

Pirinčana voda

Isperite temeljno ½ pirinča i stavite u činiju. Prelijte sa dve do tri šolje vode. Ostavite da odstoji 30 minuta, a zatim prespite vodu u teglu. Smesom ispirajte kosu svaki dan, pre pranja šamponom.

Istorija mode: Ženske bluze, košulje i majice

Modni eksperti složiće se da je jedan od najvećih preokreta u istoriji mode odluka žena da počnu da nose pantalone. A uz njih i košulje, bluze i majice.

Uprkos tome što bi većina pomislila da je u pitanju bio neki bunt, zapravo, pripadnice nežnijeg pola počele su da nose pantalone kako bi mogle da voze bicikl!

Isprva, bicikl je bio isključivo “muško” prevozno sredstvo, a vremenom, žene su se izborile za to da ga voze i to u kraćim suknjama, haljinama na preklop a kasnije i u pantalonama. Ova borba bila je dugotrajna ali je urodila plodom.

Otkako su žene počele da nose pantalone, modna industrija krenula je da pravi gornje delove za žene, a u nastavku, u videu, pogledajte kako izgleda istorija bluza, majica, džempera i sl.

 

7 činjenica o Ivanu Groznom

Na današnji dan, 1547. godine u Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič.

Ivan IV Vasiljevič, poznatiji kao Ivan Grozni, bio je prvi ruski car. Ostao je zapamćen kao surovi tiranin, a ne kao car kojem je pošlo za rukom da ojača Rusiju.

Zanimljivosti o Ivanu Groznom

  1. Bio je prvi ruski car. Dotad, vladari su se nazivali “imperatori”,
  2. Poznat po značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema boljarima koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva sina, zbog čega je dobio naziv Grozni.
  3. Isprva bio je reformator i doneo je brojne promene u Rusiji. Moskva je postala državno i crkveno središte, reformisao je vojsku, dolazi do razvoja štamaparije i otvaranja Rusije ka Evropi.
  4. Celu vladavinu proveo je ratujući i šireći teritoriju svoje zemlje.
  5. Ivan je umro od moždanog udara dok je igrao šah sa Bogdanom Belskijem 28. marta 1584.
  6. Završio je vladavinu ubivši najstarijeg sina Ivana u nastupu besa.
  7.  Nakon njegove smrti, presto je ostao njegovom nesposobnom sinu Fjodoru I. Fjodor je umro bez dece 1598. godine.

Kako istrajati u novogodišnjim odlukama?

Veoma je uzbudljivo postavljati novogodišnje odluke, ali kako vreme odmiče, tako većina nas od njih odustaje. Evo kako da se to ipak ne desi!

U nastavku pronađite inspiraciju i istrajte u svojim novogodišnjim odlukama. Vaši ciljevi možda jesu novi, ali novogodišnje odluke nisu i donose se već vekovima. Evo kako da istrajete u tome.

Saveti da ispunite novogodišnje odluke

  1. Izaberite ciljeve s emotivnom svrhom. Često proveravajte sa samim sobom da li te cilj isprava i nagrađujte sami sebe u ovom procesu.
  2. Budite svoja najveća podrška i obožavatelj!
  3. Napravite konkretan plan i držite ga se po svaku cenu.
  4. Usudite se da sanjate i da maštate. Tako ćete biti motivisaniji.
  5. Otkrijte zašto baš želite da ispunite određenu novogodišnju odluku i toga se držite.
  6. Limitirajte opcije za neuspeh i odstranite sve ono što vas u tome može sputavati. Na primer, ako vam je novogodišnja odluka da izgubite višak kilograma, iz doma izbacite nezdravu hranu i sl.
  7. Imajte na umu da će se desiti da naiđete na iskušenja, na neuspeh ili ćete pokleknuti, ali nemojte dozvoliti da vas ove poteškoće sabotiraju ili utiču na to da odustanete!
  8. Neka planovi uključuju promene vas samih, a ne okolnosti.
  9. Postavite male dnevne ciljeve koji će vas dovesti do glavnog cilja.
  10. Svake nedelje zapisujte koliko ste postigli u prethodnoj sedmici i neka vam to bude motivacija.

Fizička aktivnost umanjuje rizik od kancera

Fizička aktivnost, kao što znamo, ima brojne benefite po naše zdravlje, a najnovija istraživanja pokazala su da vežbanje može da umanji rizik i od nekih vrsta raka.

Istraživanja su pokazala da najmanje 150 minuta blage fizičke akitvnosti nedeljno i 75 minuta intenzivnijeg vežbanja nedeljno, drastično umanjuje rizik od brojnih vrsta kancera.

A kako vežbanje umanjuje šansu da obolimo od raka? Razlog se krije u tome što fizička aktivnost uklanja upale u organizmu, reguliše nivo šećera u krvi, poboljšava metabolizam i vraća imuni sistem u balans. Sve ovo zajedno idealna je kombinacija u borbi sa kancerom.

Isto tako, stručnjaci savetuju da i osobe koje imaju kancer i trenutno se leče, počnu da se bave blagom fizičkom aktivnošću kako bi ojačali svoj organizam.

Srednjoškolac otkrio tri nove planete

Jedan srednjoškolac koji se priprema da bude deo NASA tima, otkrio je čak tri nove planete.

Od 2018. godine, kada je započeta TESS misija NASA, otkriveno je mnogo planeta, što ne iznenađuje, budući da na toj misiji rade vrhunski stručnjaci i naučnici. Ipak, malo je iznenađujuće kada do ogromnih otkrića dođe jedan srednjoškolac.

Momak iz Skardejl srednje škole (SAD) Vulf Kukier postao je deo NASA tima, u okviru prakse, pred oslazak na fakultet. Vulf je za to vreme, dok je volontirao, otkrio čak tri nove planete sa svojim suncima.

Njegovo otkriće doprineće daljem istraživanju sunca u svemiru, kao i planeta oko kojih se okreću.

Koja je normlana temperatura tela?

Nanovija istraživanja pokazala su da je ono što lekari smatraju normalnom telesnom temperaturom mnogo drugačije nego što se verovalo.

Otkako se meri temperatura tela (19. vek), menjalo se verovanje šta je prihvatljiva, tzv. normalna telesna temperatura koja ne ukazuje na nekakve upalne procese u organizmu.

Sama telesna temperatura pojedinca zavisi od brojnih faktora: način života, godine starosti i sama temperatura okoline u kojoj osoba živi. Telesna temperatura je marker metaboličkog zdravlja i implicira metaboličku brzinu, koja je povezana da telesnom građom.

Pa šta je onda normalna, prihvatljiva telesna temperatura. Nemački lekar Karl Rajnhold je 1851. godine izučavao preko 25.000 ljudi i odredio je da je normalna telesna temperatura 37 stepeni Celzijusa. Ipak, nova istraživanja se ne slažu sa stim.

Prema novim istraživanjima, u kojem je učestvovalo preko 35.000 ljudi čija se temperatura merila skoro 250 hiljada puta, procenjeno je da prosečna osoba ima telesnu temperaturu 36,6 stepeni Celzijusa.

Mala matura će se polagati po novom modelu

Učenici osmog razreda će na kraju godine polagati završni ispit po novom modelu, a sasvim drugačiji biće i način pregledanja njihovih testova. 

U pripremi je novi model male mature, prema kome bi zadaci iz matematike i srpskog, odnosno maternjeg jezika trebalo da ostanu slični sadašnjim, a drugačije bi izgledao treći test.

Najverovatnije neće ostati kombinovani, sa zadacima iz fizike, hemije, biologije, istorije i geografije, već će u ponudi biti dva-tri različita testa, a deca će ih birati prema svojim sklonostima i interesovanjima u daljem školovanju. Na primer, ako nekoga više interesuju društvene nauke, objašnjava ministar, mogao bi da polaže test sa pitanjima iz geografije i istorije. Isto bi bilo i za prirodne nauke.

“Konačan model još nije definisan, ali tim stručnjaka radi na tome”, objašnjava ministar prosvete Mladen Šarčević.

“Druga novina je način pregledanja testova iz koga želimo u najvećom meri da isključimo ljudski faktor. Urađeni testovi će se skenirati i pregledati automatski, uz pomoć specijalnog softvera koji je već u izradi.”

U praksi to znači da će iz svih škola u Srbiji testovi stizati u školske uprave, gde će se skenirati i slati u Beograd na pregledanje. Ministar naglašava da će svih 17 školskih uprava dobiti skenere za obradu testova. Tako skenirane testove pregledaće i ocenjivaće kompjuterski program.

Ministar najavljuje i novine u štampanju testova, kako bi se povećala bezbednost i smanjila šansa da zadaci budu “provaljeni” kao prošle godine. U Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja u Fabrisovoj ulici biće oformljena štamparija čiji će posao biti štampanje završnog ispita.

I do sada su u štampariji ovog zavoda štampani testovi, ali samo na jezicima nacionalnih manjina i za slabovide učenike, jer nisu imali veći kapacitet. Sada će njihove tehničke mogućnosti biti znatno povećane, pa se zadaci neće štampati u komercijalnim štamparijama, najavljuje ministar Šarčević.