Početna Blog Strana 207

Da li preterujete sa vašim omiljenim napitkom?

Jedan od najomiljenijih napitaka širom planete je svakako kafa. Obično se služi topla najčešće u vodi ili mleku.

Određena količina kafe može veoma povoljno da deluje na naš organizam – može da nam podigne pritisak i reši nas osećaja pospanosti, pomogne prilikom koncentracije i popravi pamćenje.

Međutim, veliki ljubitelji kafe neretko uspeju da preteraju u konzumiranju, pa tako u toku dana popiju nekoliko šoljica više nego što je preporučljivo.

Ovo su znaci da ste preterali sa kafom danas:

Insomnija

S obzirom na to da kafu pijemo kako bismo se razbudili ujutru ili kako bismo ostali budni i skoncentrisani kad nam je to jako teško – nije ni čudo što upravo kafa može da izazove insomniju onda kada nam je san potreban.

Nesanica se javlja ukoliko u toku dana preterate sa kafom ili ukoliko popijete šoljicu svog omiljenog napitka prekasno – gotovo pred spavanje. Ne dozvolite da vam se to dešava – neka vaša poslednja kafa u toku dana bude bar tri-četiri sata pre nego što planirate da zaspete.

Gorušica

Upravo kafa na prazan stomak može da izazove gorušicu, što se i dešava kod mnogih ljudi – povremeno ili nešto češće – u zavisnosti od količine kafe koju konzumiraju i osetljivosti organizma na kiselinu, koja je u kafi na visokom nivou.

Nervoza

Ukoliko osećate da ne možete da se primirite, ako vam se ruke blago tresu i ne drži vas mesto – znači da ste popili već previše kafe. Do podrhtavanja i nervoze dolazi jer kofein može da aktivira ili oslobodi neke od hormona, kao što je adrenalin – koji nas sprečava da se osećamo umorno, ali može da izazove nervozu.

Preskakanje srca

Kofein u kafi deluje na centralni nervni sistem kao stimulans, zbog čega može da utiče i na otkucaje srca – tako što će ih ubrzati. Upravo preskakanje srca ćete osećati ukoliko ste danas preterali sa količinom kafe koju ste popili.

Kako sprečiti jednu od najtežih bolesti starosnog doba?

Kako da zapamtite ogromnu količinu informacija za kratko vreme

Definiše kao stečeno sniženje mentalnih sposobnosti u najmanje dve oblasti (na primer: pamćenje i govor, pamćenje i opažanje, orijentacija u prostoru i opažanje itd.) i vremenom se pogoršava.

Iako dolazi sa godinama, demencija se može prolongirati ili izbeći pravilnim “održavanjem” moždanih aktivnosti tokom života.

Stručnjaci su se bavili pitanjem – šta to utiče na pojavu demencije i koje aktivnosti bi mogle da je spreče – pa je nakon niza istraživanja dokazano da mnoge aktivnosti koje zahtevaju umni napor mogu da održe mentalno zdravlje i u dubokoj starosti.

Naime, manje gledanja televizije, čitanje knjiga i literature koja podrazumeva logičko razmišljanje i povezivanje, ali i rešavanje ukrštenica mogu biti dovoljni ukoliko se obavljaju redovno i kontinuirano.

Kondicija moždane aktivnosti

Upravo je održavanje kondicije u moždanoj aktivnost ključno za izbegavanje demencije. Cilj je što duže održavati mozak aktivnim, na čemu bi trebalo da počne da se radi još u mladosti, odnosno pre nego što prirodno nivo inteligencije ne počne da opada, što se događa svim ljudima.

U očuvanju mentalne snage pomažu i sadržajni razgovori, slušanje zahtevne muzike, šetnja i boravak u prirodi.

Pravilnom ishranom do zdrave kose!

Kvalitet kose u velikoj meri zavisi i od vašeg načina ishrane.

Pravilnom ishranom pospešujemo rad folikula koje su zadužene za proizvodnju kose. Od pravilne ishrane zavisi i kvalitet kose koje ove folikule proizvedu- kada nema dovoljno hranljivih materija za normalnu proizvodnju kose vlas je lošijeg kvaliteta (suvlja, krtija, poroznija…) i rast kose je usporen.

Kosa se uglavnom sastoji od proteina (keratina) pa u ishrani treba da bude dovoljna količina proteina iz mesa (preporučuje se nemasno meso kao i pilletina, ćuretina, povrća,jaja…).Nedovoljan unos proteina ima negativne posledice na stanje kose.

Neophodni vitamini za lepu i zdravu kosu su:

  • Vitamin A koji se nalazi u mleku, puteru, jajima, džigerici, te ribljem ulju
  • Vitamin D kojeg najviše ima u mleku, morskoj ribi i puteru
  • Vitamin E koji se nalazi u biljnim uljima, kikirikiju, orasima i semenkama suncokreta b
  • Vitamin K koje ćete naći u kupusu, prokelju, spanaću, koprivi i karfiolu
  • Vitamin B utiče direktno na rast kose, a nalazi se u mesu, mleku, krompiru, suvim šljivama, kukurzu i avokadu
  • Vitamin C je važan zbog kolagena koji podstiče proizvodnju kose u folikualma jer kosa usled nedostatka vitamina C postaje krhka i suva

Pored nabrojanih vitamin gvožđe je bitan faktor zddrave kose, jer dovodi kiseonik iz krvi do folikula i omogućava njihov normalan rad, a namirnice bogate gvožđem su meso, jaja, piletina, riba, soja, bundeva, zob, grašak i smokva.

Cink je bitan za funkcionisanje žlezda koje proizvode sebum koji je neophodan kosi, a ima ga u crnoj čokoladi, kakau i ribi.

Životne lekcije čuvenog pronalazača

Bendžamin Frenklin

Bendžamin Frenklin bio je pisac, diplomata, naučnik, pronalazač i filozof. Bio je urednik novina, bavio se politikom i započeo revoluciju koja je udahnula život Sjedinjenim Američkim Državama.

Pogledajte još: Citati i izreke

Kako je jedan čovek uspeo sve to da postigne? Jedna od zaostavština Bendžamina Frenklina je i njegova autobiografija u kojoj je podelio sa nama nekoliko važnih životnih lekcija.

1. Pobednici ustaju rano

“Jutro je zlata vredno”

Frenklin se svakoga dana budio pre zore zato što je znao da je umirujuća tišina jutra najbolji trenutak da se sabere i preispita svoje ciljeve. Narednih tri sata proveo bi u čitanju, učenju,ž i planiranju dana koji je pred njim. I sve to pre doručka!

Svima se dešava da se uspavaju. Alarm se iz nekog razloga nije oglasio i kada otvorimo oči shvatamo da moramo da se pojavimo na poslu za samo 10 minuta. Skačemo iz kreveta, navlačimo odeću i istrčavamo iz kuće potpuno izgubljeni. Nekim ljudima je to postala rutina.

Zamislite kako bi bilo kada biste imali čak tri sata da se pripremite za predstojeći dan. Imate vremena da se umijete, spremite doručak, pročitate vesti i sve to bez žurbe. Nema stresa, potpuno ste opušteni i uživate u jutru.

Zar to nije divan osećaj?

2. Razbistrite svoje misli

“Čitanje čoveka upotpunjuje, dok ga meditacija ispunjava”

Nakon što ustane, Frenklin bi se prvo pomolio. Međutim, molitva nije jedini način da razbistrite misli. Ne morate biti religiozni kako biste uspeli u tome. Važno je da svakog jutra odvojite određeno vreme kako biste se sabrali i pronašli svoj unutrašnji mir. Neophodno je da težite ka harmoniji.

3. Planirajte

“Ako ne uspete da se pripremite, priremate se za neuspeh”

Nakon jutarnje molitve, Frenklin bi napravio plan za predstojeći dan.

To može biti obična lista stvari koje treba da uradite ili može biti postavljanje životnih ciljeva. Najvažnije je da to napišete. Organizujte svoje ciljeve i odgovornosti i sortirajte ih po važnosti.

Pored postavljanja ciljeva, od pomoći može biti i zapisivanje namera. Frenklin bi se zapitao „Kakvo dobro bih danas mogao da učinim?“, zapisivajući pritom svoju nameru da bude dobar, produktivan i od koristi.

4. Nikada ne prestajte da učite

“Ulaganje u znanje se uvek isplati”

Frenklin je svakodnevno odvajao određeno vreme koje bi posvetio učenju. Težio je da sebe unapredi, da unapredi svoja znanja i veštine.

Nikada ne prestajte da učite. Ne dozvolite da vas nedostatak znanja sprečava da ostvarite svoje snove. U doba interneta imamo neograničeno znanje na dohvat ruke. Možete da naučite sve što poželite.

5. Navike su važne

“Motivacija nastaje kada vaši snovi obuku radno odelo”

Frenklin se držao istog rasporeda svakoga dana, zato što je bio svestan važnosti navika. Svakoga dana je posvećivao čak 8 sati poslu koji je imao pred sobom.

Takva obaveza može pasti teško nekome ko je kreativan ili se bavi umetnošću. Ukoliko ste preduzetnik i sami odlučujete o svom vremenu, ovako nešto vam može pasti teško.

Međutim, važno je imati navike jer vremenom uspevate da uhvatite ritam i postaje sve lakše da obavite sve svoje poslove.

Genijalnost je istrajnost. Uspeh je navika. Bez obzira na to čime se bavite, inspiracija dolazi sama kada naporno radite. Stoga, ne čekajte, počnite!

6. Dajte sebi oduška

“Sreću čine male stvari”

Frenklin je posvećivao čak dva sata ručku. Nije žurio prilikom obroka, već je podne iskoristio korisno. To je bilo vreme predodređeno za čitanje i opuštanje, kako bi kasnije nastavio sa poslom.

Mnogi žure da završe sa ručkom kako bi se što pre vratili poslu. Ne dozvoljavaju sebi da uspore i uživaju u svakom zalogaju. Jednostavno ne dopuštaju sebi da se opuste.

Nemojte napraviti tu grešku. Iskoristite svoju pauzu.

7. Pronađite vreme za prijatelje, porodicu i zabavu

“Ne prestajemo da se igramo zato što starimo, već starimo zato što smo prestali da se igramo”

Bendžamin Frenklin je bio svestan važnosti uživanja u životu. Znao je da je najveći uspeh zapravo sreća.

Vreme u kome živimo postavlja drugačije ciljeve. Važno je biti zauzet i produktivan. Međutim, koja je svrha napornog rada, uspeha i novca ukoliko nemamo vremena da u tome i uživamo?

Kada se svega jednoga dana budemo prisetili, na šta ćemo biti ponosni? Za čime ćemo žaliti? Niko na kraju ne žali što nije proveo više dana na poslu ili dobio unapređenje. Svi zažalimo što nismo više vremena proveli sa ljudima koje volimo. To je zato što su porodica, prijatelji, smeh i ljubav ono što je najvažnije u životu. Stoga, kada planirate svoj dan, isplanirajte ga u skladu sa ovom mišlju.

8. Pronađite vreme da se preispitate

“Budite u ratu sa svojim porocima, u miru sa svojim susedima, i svake nove godine budite bolji čovek.”

Na kraju dana, Frenklin bi zastao, osvrnuo se i zapitao „Kakvo sam dobro danas učinio?“. Kako bi postao bolja osoba morao je da odvoji izvesno vreme da se preispita.

U težnji da sebe unapredimo i živimo bolje i srećnije živote, moramo se neprestano preispitivati. Veče je pravi trenutak da se iskreno preispitamo i vidimo da li živimo u skladu sa svojim namerama i težnjama.

Frenklin se ne pita „Kakvo sam zlo danas učinio?“. Svesno se fokusira na pozitivne stvari, na napredak koji je postigao. Stoga ne bi trebalo da se uzrujavate previše zbog svojih grešaka.  

Možda nikada i ne ostvarimo svoje ciljeve. Savršenstvo je nedostižno. Međutim, važno je da pronađemo zadovoljstvo u svakodnevnoj težnji da te ciljeve dostignemo.

Ruj – začin kiselog ukusa sa lekovitim svojstvima!

Ruj je začin kiselog ukusa, koji se posebno koristi u turskoj kuhinji. Koristi se kao začin za sveže salate, ali i za meso.

Ovaj začin crveno-ljubičaste boje je veoma popularan u Turskoj i Iranu. Često se njime začinjuje pirinač ili kebab.

Ima pomalo ljutkastu aromu, a u isto vreme kiselu. Voće je crvene boje, prodaje se sušeno ili samleveno, a ukus mu je kiseo.

Gaji se na Srednjem Istoku i na Mediteranu.

Ruj se koristi kao začin u tradicionalnim jelima poreklom iz Turske, Libana, Sirije, Grčke i Irana.

Ovaj začin ima i blagotvorna dejstva:

  • Bogat je C vitaminom,
  • Izvor je antioksidanata,
  • Ima antimikobno i antiupalno dejstvo,
  • Leči grip, prehladu, bronhitis,
  • Koristi se kao prevencija za kardiovaskularna oboljenja,
  • Preporučuje se u borbi sa bolestima kao što su kancer, artritis, Alchajmer, katarakta,
  • Smanjuje temperaturu,
  • Reguliše probavu
  • Koristi se kao prevencija za hiperglikemiju
  • Dobar je za borbu sa viškom kilograma.

Ruj se može koristiti kao zamena za limun i sirće. Ide uz pileće meso, ribu, morske plodove, u kombinaciji sa svežim crnim lukom, različitim semenkama ili jogurtom.

Prekršajne prijave roditeljima zbog izostanka dece sa časova!

Prosvetari i dalje štrajkuju, očekuje se kolektivni ugovor

Prekršajnom sudu u Novom Sadu podneto je preko 45 prijava protiv roditelja čija deca neopravdano izostaju sa časova. Novčane kazne za ovaj prekršaj kreću se i do 100.000 dinara. 

Gledanjem kroz prste i opraštanjem izostanaka iz škole, roditelji uglavnom čine deci medveđu uslugu, a od sada će naškoditi i kućnom budžetu. Primenom Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, škole su obavezne da pokreću prekršajne postupke protiv roditelja zbog neopravdanih izostanaka dece.

Prema pravilniku, roditelj može da opravda samo tri dana odsustva, a za duži izostanak mora da ima zvanično lekarsko opravdanje.

Nedeljko Đorđić, direktor OŠ “Đorđe Natošević ” kaže: “Odeljenske starešine kod nas u školi imaju obavezu da već posle 8 neopravdanih izostanaka upozoravaju roditelje, pozivaju ih na razgovor, i ukazuju im na to da mogu da snose odgovarajuće, određene posledice koje su predviđene pravilnikom, deca, i da imaju smanjenu ocenu iz vladanja.”

Prema zakonskim odredbama, roditelji su dužni da u roku od 48 sati jave nastavniku zbog čega dete ne dolazi u školu, a u roku od osam dana da donesu i zvanično opravdanje za izostajanje deteta sa nastave. Ako to ne učine, škola obaveštava nadležnu službu, koja podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja, odnosno, staratelja.

Mr Kamenko Kozarski, predsednik Prekršajnog suda u Novom Sadu ističe: “Kazna nikad nije lek, uvek bi trebala da bude neka prevencija, ali kad kod nas dođu mi moramo izreći kaznu. Moramo, tu gde postoje opravdani da se se kažnjava, zato i postoji opomena a drugo je kazna. Ali mislim da je najvažnije da se na terenu znači u tom prvom ešalonu radi na poboljšanju odnosa škole sa roditeljima ili sa decom.”

Propisana kazna za ovaj prekršaj je od 5.000 do 100.000 dinara. Ako se kazna ne plati u roku od 15 dana, novčana kazna se može zameniti društveno korisnim radom, kaznom zatvora za roditelje, ili blokadom računa do izmirenja.

Izvor: RTV

Običaji za Dan zaljubljenih širom sveta

Danas, 14. februara proslavlja se Dan zaljubljenih, Sveti Valentin kod pripadnika katoličke veroispovesti, odnosno Sveti Trifun kod pripadnika pravoslavne veroispovesti.

Ovaj dan se u najvećem delu sveta proslavlja kao Dan zaljubljenih, a u nastavku saznajte kakvi se sve to običaji na današnji dan poštuju u različitim delovima sveta.

Dan zaljubljenih, Sveti Valentin i Sveti Trifun

  1. U Francuskoj se na ovaj dan kite trgovi i domovi cvećem, srcima i ljubavnim porukama.
  2. Na Filipinima se 14. februara organizuju venčanja koje plaća Vlada ove zemlje.
  3. U Gani je 14. februar i Nacionalni dan čokolade!
  4. U Danskoj ovaj dan ne proslavljaju samo zaljubljeni parovi. Poklone i čestitke razmenjuju i prijatelji kao i članovi porodice.
  5. U Japanu, 14. februara žene poklanjaju muškarcima poklone, a oni uzvraćaju znakovima pažnje tek 14. marta!
  6. U pravoslavnim zemljama, 14. februar se proslavlja Sveti Trifun, kojeg najviše obeležavaju vinogradari, jer se veruje da će im on zaštititi vinovu lozu od svih insekata i bolesti. Zapisi o ovome pronalaze se još u 16. veku što govori o dugotrajnosti ove tradicije u našoj zemlji. Vinogradari kažu da „valja” da se na današnji praznik poreže barem jedan čokot vinove loze i zalije vinom – da godina bude rodna, a od jeseni vino slatko. Zbog ovog običaja, u istočnoj Srbiji Svetog Trifuna zovu i Orezač ili Zarizoj. U mnogim vinogradarskim krajevima Svetog Trifuna slave i oni kojima on nije krsna slava, ponegde i zajedno, pa se na gradski ili seoski trg donosi loza koja se zaliva vinom i priređuje se zajednička gozba. Domaćin ili podrumar se svake godine menja, a trpeza bi trebalo da bude što mrsnija i što raznovrsnija.

Đaci u celoj Srbiji u klupama tek 24. februara

Školski raspust na teritoriji cele Srbije, zbog epidemiološke situacije sa sezonskim gripom, produžen je na teritoriji cele Srbije do ponedeljka 24. februara.

Kako je istakao ministar prosvete Mladen Šarčević, odluka je doneta posle konsultacija sa Institutom za javno zdravlje “Batut” i Ministarstvom zdravlja koje je prethodno dalo preporuku da se produži zimski raspust, kako bi se smanjilo širenje virusa gripa.

Drugo polugodište u centralnoj Srbiji trebalo je da počne 18. februara, nakon proslave Dana državnosti.

U cilju prevencije širenja gripa u populaciji dece i mladih, a imajući u vidu aktuelne epidemiološke podatke nadležnih organa, tela i službi, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja donelo je odluku da se produži zimski raspust u osnovnim i rednjim školama u Republici Srbiji. Raspust će biti produžen do petka 21. februara 2020. godine, a prvi nastavni je ponedeljak 24. februar 2020. godine – saopštili su iz resornog ministarstva.

Podsetimo, nastava je već obustavljena u vojvođanskim školskim i predškolskim ustanovama, u koje su se deca prvobitno vratila 15. januara. Dakle, drugo polugodište u Vojvodini već je bilo počelo kada je na osnovu preporuke Pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo i Instituta za javno zdravlje Vojvodine Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje juče doneta Odluka o privremenoj obustavi rada predškolskih i školskih kolektiva.

Nastava će u Vojvodini biti obustavljena od 12. do 21. februara, radi zaštite zdravlja dece, a odluka o načinu nadoknade propuštenog obrazovno-vaspitnog rada biće doneta naknadno.

Ministar prosvete, Mladen Šarčević, gotujući na TV Prva rekao je da će časovi u Vojvodini i u centralnoj Srbiji, biti nadoknađeni.

Kada je upitan da li se planira promena kalendara raspusta, Šarčević je rekao da lično nije baš najzadovoljniji kalendarom raspusta, ali da će se “vremenom razmišljati i o tome”.

Očekujemo da će se produženjem raspusta smanjiti učestalost respiratornih infekcija i obolenja sličnih gripu – kaže epidemiolog Darija Kisić Tepavčević iz Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”.

Ona je za Tanjug naglasila da je zimski raspust usporio širenje respiratornih infekcija i virusa gripa, da je tokom prošle nedelje zabeležen pad oboljenja sličnih gripu za oko 2.000 u odnosu na nedelju koja joj je prethodila, ali da je to i dalje na visokom nivou.

U Vojvodini, gde deca idu u školu, registrovano je povećanje broja obolelih, naročito kod dece školskog uzrasta.

Imajući u vidu povezanost učestalosti respiratornih infekcija sa terminima školskog raspusta, smatrali smo da je stručno opravdano da se sprovede jedna zajednička mera na nivou cele zemlje, a to je produženje zimskog raspusta do kraja nedelje. Ta mera imaće najveću efikasnost kada je u pitanju usporenje toka respiratornih infekcija na području naše zemlje – pojasnila je ona.

Podseća da je u februaru maksimalna aktivnost virusa gripa i da produženje raspusta može da uspori dalje širenje.

Najveću stopu obolevanja beležili smo kod dece školskog i vrtićkog uzrasta, te smatramo da će se to što deca neće biti u kolektivima odraziti na smenjenje broja obolelih – zaključila je ona.

Sledeći raspust u aprilu

Prema ovogodišnjem školskom kalendaru, prolećni raspust praktično traje devet dana, od 11. aprila do 20. aprila. Prvi radni dan je utorak 21. april.

Letnji raspust, za učenike od I do VII razreda, počinje u sredu, 17. juna. Maturanti se raspuštaju 14 dana ranije, jer je njima poslednji nastavni dan 2. jun.

Izvor: blic.rs

Počinje istraživanje Sunčevih polova: Svemirska letelica Soralni orbiter lansirana je ka Suncu

Letelica nosi 10 instrumenata, među kojima je šest teleskopa, a oni se nalaze iza toplotnog štitnika koji može da podnese temperaturu od skoro 538 stepeni Celzijusa.

Počinje istraživanje Sunčevih polova

Svemirska letelica koju su zajednički izgradile američke i evropske agencije za istraživanje kosmosa krenula je na put ka Suncu tokom kojeg će imati neviđen pogled na njegova dva pola, što će pomoći istraživačima da razumeju kako ogromna magnetna energija naše zvezde utiče na Zemlju.

Letelica Solarni orbiter poletela je sa lansirne rampe u Floridi u nedelju u 23:03 po lokalnom vremenu i samostalno će otvoriti niz solarnih panela i antena, pre nego što nastavi put ka Suncu u okviru desetogodišnje misije na kojoj će mapirati polarne regione zvezde.

Mapiranje sunčevih polova moglo bi da omogući naučnicima da prvi put posmatraju koncentrisane izvore solarnih vetrova, mlaz plazme i čestica koje zrače ka spolja i održava zaštitin spoljni mehur solarnog sistema koji diše u harmoniji sa solarnim vetrom, piše Rojters.

Letelica nosi 10 instrumenata, među kojima je šest teleskopa, a oni se nalaze iza toplotnog štitnika koji može da podnese temperaturu od skoro 538 stepeni Celzijusa. Letelica može da dostigne 42 miliona kilometara od Sunca, što je 95 odsto razdaljine između te zvezde i Zemlje.

Koristeći gravitaciju Zemlje i Venere, orbiter će se približiti Suncu i na kraju sinhronizovati sa njegovom rotacijom. Svakih 25 dana, kada sonda dođe do najbliže tačke, otvoriće se mali prozori na površini toplotnog štita da bi instrumenti snimili i utvrdili kako se površina Sunca vremenom menja.

Rezultati misije će pomoći Nasi da utvrdi kako može da zaštiti svoje astronaute od radijacije, a naučnici će saznati i kako vremenski uslovi u svemiru izazivaju oštećenja na satelitima i elektronskim uređajima oko i na Zemlji.

Foto: Profimedia; https://www.nationalgeographic.rs/

Istina o Galileu Galileju koju malo ko zna

Galileo Galilej

U školi smo učili da su Galilea Galileja spalili na lomači, jer je verovao da se Zemlja okreće, čemu se protivila crkva. Ali da li je to tačno?

Na današnji dan, 1633. godine inkvizicija rimokatoličke crkve u Rimu lišila je slobode astronoma Galilea Galileja zbog njegovog zalaganja za Kopernikov heliocentrični sistem. Ostatak života naučnik je proveo pod stalnim nadzorom Inkvizicije, a zabrana s njegovih dela skinuta je 1757. godine.

Da li je Galileo spaljen na lomači?

Ovo je činjenica koju smo učili u školama, ali ona nije tačna. U kućnom pritvoru, koji je plaćala Crkva, bez zabrane posećivanja porodice i službenika ili pismene komunikacije, Galileo je neometano nastavio istraživanje i pisanje, što mu je omogućilo relativno normalan život.Iz pisama je vidljivo da je prezirao situaciju u kojoj se nalazi, odnosno da se nikada nije zaista odrekao svojih stajališta.

Uzimajući rečeno u obzir, u rekonstrukciji sukoba Galilea i Crkve Đuzepe Bareti je tvrdio da je Galileo po presudi rekao „Eppur si muove!“ („Ipak se kreće!“). Poznata izjava pre je stvar legende, nego li istine, i svakako je nedokaziva.

Godine 1638, u Holandiji je objavio veliki traktat Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attinenti la mecanica e i moti locali, opus magnum svojih matematičko-fizičkih istraživanja poslednjih 30 godina, takođe u obliku razgovora tokom četiri dana, koje redom razrađuju mehaniku materijala, kohezivnost, dinamiku (zakona kretanja) i balistiku. U razvoju metodologije poslužio se Aristotelovim, Arhimedovim i Platonovim rešenjima Zbog dosega tog dela nazvan je ocem moderne nauke.

Nakon 1630. Galileov vid počeo je ubrzano da slabi, a pred smrt je oslepio. Nije, međutim, bio usamljen, nego okružen vrlo bliskim osobama. Ferdinand II de Mediči je nameravao da ga sahrani u bazilici Santa Kroče, pored grobnice oca i predaka, te da u njegovu čast podigne mramorni mauzolej. Crkva se međutim protivila, držeći da tako nešto nije moguće, jer je Galileo optužen za herezu.Konsenzus je postignut sahranom u maloj prostoriji pored unutarnje kapelice. Preseljen je na prvotno zamišljenu lokaciju 1737, nakon što mu je podignut spomenik.