Početna Blog Strana 186

Serija za sva vremena: Stvari koje niste znali o njima!

Serija je prvobitno trebala da se zove “Insomnia Café”. Onda je preimenovana u “Friends Like Us”, zatim u “Six of One”. Da, govorimo o “Prijateljima”.

Ona je tvoj jastog. ‘Ajde ljudi. Poznata je činjenica da se jastozi zaljube i budu sa istim partnerom do kraja života. Možete da vidite stare parove kako se šetaju kroz akvarijum i drže se za klješta… Vidite? On je njen jastog!

Fibi dok opisuje vezu Rosa i Rejčel. I tako uz smeh sa njima iz sezone u sezonu…

Interesantne činjenice o seriji “Prijatelji”:

Pored toga što se, u proseku, jedna epizoda snimala po pet sati, stiže još interesantnih stvari.

Ros i Rejčel nije trebalo da imaju centralnu romansu u seriji. Priča između ova dva lika se razvila zbog hemije koju su imali Dejvid Švimer i Dženifer Aniston.

Brus Vilis se pojavio u seriji zato što je izgubio opkladu od Metjua Perija. On nije verovao da će njihov zajednički film “Celih devet jardi” biti broj jedan u bioskopima tokom prvog vikenda emitovanja. Novac koji je dobio od serije donirao je u dobrotvorne svrhe.

Producenti su prvo želeli da Kortni Koks igra Rejčel, ali ona ih je pitala za ulogu Monike, što će se ispostaviti kao pun pogodak i za njih, kao glumice, i za nas.

Jedini članovi glumačke ekipe koji se nisu poljubili su Monika i Fibi. 

Dejvid Švimer je režirao 10 epizoda serije.

Šta su nas naučili “Prijatelji”?

  • Ne plašite se da zatražite pomoć,
  • Nije lako biti u vezi,
  • Istina i (graciozno) starenje su sjajna stvar,
  • Volite se baš zato što ste takvi,
  • Dajte drugima šansu i izaberite da budete srećni,
  • Život nije savršen,
  • Snovi su nešto od čega se ne odustaje,
  • Ne brinite o tome šta drugi misle,
  • Nikada niste previše stari za nove stvari i zato se smejte – uvek

Pišite nam u komentarima zašto vam je i dalje ovo omiljena serija.

Zašto i dalje pijemo čajeve?

Prvo čajevi, pa tek onda doktor i antibiotici. Poznata vam je ova priča? Zašto još uvek pijemo čajeve i zbog čega verujemo u njihovo dejstvo?

Svi čajevi dolaze iz istog izvora. Biljka čaja je član porodice Camellia (Camellia sinensis). Crni čaj i zeleni čaj su derivati ove jedne biljke. 

Pored toga što utiču na zdravlje, čajevi su korisni za smirenje i koncentraciju, smanjuju stres, regulišu san, smanjuju mogućnost pojave demencije i regulišu stanje bakterija u organizmu. Značajni su jer nam pružaju malo slobodnog vremena sa nama samima – uz ispijanje čaja imamo vremena za sređivanje sopstvenih misli. 

Neki čajevi se koriste i kao začini, a neki u kozmetičkoj industriji.

Studija Nacionalnog Univerziteta iz Singapura (NUS) pokazala je da redovni kozumenti čaja imaju bolje organizovane regije mozga u odnosu na one koji ne piju čaj. O ovoj studiji se pisalo u septembru prošle godine. 

Isto tako, nalazi objavljeni u naučnom časopisu “Aging” otkrili su da su učesnici, koji su konzumirali zeleni ili crni čaj najmanje četiri puta sedmično tokom 25 godina, imali regije mozga koje su, navodno, međusobno povezane na efikasniji način, u odnosu na one koji nisu pili ove vrste čaja.

Zašto Instagram toliko privlači mlade?

Pokazalo se da omladinu prvo privlači You Tube kanal, a već zatim  Instagram. Facebook je prešao na skromno četvrto mesto. Iako se Instagram kotira tako visoko, mogućnosti koje ova mreža pruža se tek otkrivaju i unapređuju.

U odnosu na obične postove, sjajne rezultate pokazao je Instagram Story. Potencijalni preduzetnički manevri nalaze se baš tu i u koncipiranju pouzdanog copy-ja koji će privući na aktivnost (praćenje, komentar, kupovinu i slično).

Vremenom se pokazalo da nije sve u što većem broju pratilaca i deljenju fotografija koje će tek tako da stoje na profilu. 

Kako postići željeni efekat?

  • Proverite statistiku (sviđanja, deljenja i komentare) svojih fotografija,
  • Eksperimentišite sa novim fotografijama,
  • Ne otkrivajte sve na storijima,
  • Unapredite opremu, u zavisnosti od svojih finansijskih mogućnosti,
  • Pitajte druge za mišljenje,
  • “Kopirajte” druge, ali samo one najbolje,
  • Vodite računa da ne prezasitite svoje pratioce,
  • Trudite se da imate nešto drugačije i “neviđeno”.

Tajna je u interakciji i povratnoj informaciji

Instagram podstiču interakciju korisnika sa objavama. U zavisnosti od toga koliki vam je budžet, obavezno koristite mogućnost ciljanog oglašavanja (bust), jer je to jedan od sjajnih načina da dođete do svoje publike i da budete viđeni, pa i da ostvarite tu željenu interakciju.

Zašto je važno da ste tu?

U junu 2018. godine, Instagram je imao preko milijardu korisnika, a preko 70% korisnika su mladi do 35 godina. Prema podacima kompanije SimilarWebkorisnici provode u proseku 53 minuta dnevno na Instagramu.

Na kraju, budite što informisaniji i radite na svom znanju koje ćete implementirati u rad na društvenim mrežama koje će vam, nakon toga, uvećati poslovni poduhvat.

Koji je strani jezik budućnosti?

Strani jezici su budućnost svakog mladog čoveka. Proverićemo samo koji su trenutno najvažniji i da li je engleski jezik i dalje visoko kotiran.

Gotovo je izvesno da će se dominacija engleskog jezika nastaviti i u budućnosti. On je službeni jezik EU, UN, NATO-a i drugih organizacija, a i pojedine zemlje ga smatraju svojim drugim jezikom. 

Međutim, da li je i dalje dovoljno to što se engleski govori gotovo svuda u svetu? 

Neminovan je značaj španskog jezika, koji se govori na četiri kontinenta i koji ima velikog udela u poslovnom i kulturnom kontekstu. Polemiše se o trenutno većem značaju ovog jezika u odnosu na engleski.

Kineski jezik govori preko milijardu ljudi, mada se još uvek razgovara i o njegovom značaju na globalnom nivou, bez obzira na to što je Kina jedna od najbogatijih tržišta i najmnogoljudnija zemlja na svetu

Koji još jezici dobijaju na značaju?

  • Bengalski jezik (govorno područje Indija),
  • Hindski jezik (hindi),
  • Portugalski jezik,
  • Japanski jezik,
  • Ruski jezik,
  • Nemački jezik,
  • Francuski jezik.

Na današnji dan – 30. mart

Dogodilo se na današnji dan – 30. 3.

Tetovaža: Umetnost ili bunt?

Ugrubo, tetoviranje je umetnost oslikavanja tela.

U protekle dve decenije, tetoviranje je prošlo kroz više faza. Neke od njih su zabrana i skrivanje u potpunosti, skrivanje tetovaža koje su radili nedovoljno uvežbani i nedovoljno talentovani tattoo majstori, preko tetoviranja kao bunta do tetoviranja koje je shvatano kao deo pop kulture i sastavni deo svojevrsne umetnosti. 

Na kraju, stigli smo do tetoviranja koje je danas usko povezano sa izrazom ličnog identiteta.

Tetovaža kao lična priča

Danas je to lako razumeti. U ranijim godinama, kada je osoba u očima drugih u tim momentima bila egzibicionista i ekscentrična, danas je sasvim u redu da svoju priču, ili životni period, obeleže određenom tetovažom na, isto tako, određenom mestu.

Od osobe do osobe zavisi da li će tetovaža biti vidljiva okolini, ili će svoju priču „pričati“ ispod određenog sloja garderobe, dok neki i dalje razmišljaju da li žele baš uvek da vide svoju tetovažu koja će ih podsećati na nešto. Jedan deo, pak, tetovira na delu tela koje posebno voli, a drugi na istom tom mestu sa ciljem da zavoli ono što mu baš tu smeta.

Prilikom razmišljanja o tetovaži, trebalo bi voditi računa da izaberete onu koja će izgledati dobro, ili bar korektno, kada prođe niz promena, kao što su starenje i variranje težine. Najbolja mesta za tetoviranje su ravni delovi kože, kao na primer listovi i noge. 

Ukoliko osoba prilikom odlučivanja o trajnom tetoviranju nije sigurna da li će, na primer, da se pokaje kroz neko vreme, ili da li će joj se tetovaža dopasti na kraju, uvek može da se opredeli za prvremene tetovaže.

Zanimljivosti o tetovažama:

  • Najveći umetnik iz istorije tetoviranja je Škot, Saderlend Mek, čiji su klijenti bili: car Nikola II, majka Vinstona Čerčila i Vilhelm Kajzer,
  • Najduže tetoviranje je trajalo 43 sata i 50 minuta; rekord je zabeležen 2006. godine u Australiji,
  • Mesto koje se najčešće tetovira je ruka,
  • Prvu mašinicu za tetoviranje je izmislio Samuel O’Rajli, i to kasnih 1800-ih, a bila je bazirana na mašini za graviranje Tomasa Edisona,
  • Mašinica za tetoviranje ubada kožu 50-30 hijada puta u minuti.

Titanik: Priča koja i dalje oduzima dah!

Godine 1912, tadašnji najveći brod Titanik započeo je svoje putovanje i nikad nije stigao do odredišne tačke – udario je u santu leda u noći između 14. i 15. aprila. Od tada, priče o njemu ne prestaju, ostao je večan i posle više od 100 godina od potonuća, a veruje se da gotovo ne postoji osoba koja nije gledala film „Titanik“, u sjajnoj izvedbi Leonarda Dikaprija i Kejt Vinslet

Slede neke od najinteresantnijih činjenica o njemu i događaju. 

Muzičari koji su bili zaduženi da zabave goste na Titaniku, svirali su satima bez prestanka dok je brod tonuo, kako bi umirili preplašen narod. Osam članova benda, koliko ih je bilo, posthumno su proglašeni herojima. 

Međutim, nakon što je brod potonuo, kompanija White Star Line je porodicama poginulih muzičara ispostavila račune za uniformu koju članovi benda nosili dok su svirali na brodu!

Charles John Joughin, glavni pekar koji je radio na Titaniku, popio je toliko alkohola u noći kad je brod udario u santu leda, da ga je to spasilo od smrzavanja u ledenom okeanu. Preminuo je 1956. u 78. godini, a njegov lik je predstavljen u dva filmska ostvarenja.

Nakon potonuća, decenijama kasnije, naučnici su pokušali da dokuče da li je tragedija ogromnih razmera mogla da se izbegne. Oni danas veruju da je dodatnih pola minuta bilo dovoljno da se santa zaobiđe.

Da li ste znali:

– Četvrti dimnjak na Titaniku bio je lažan, a izgrađen je kako bi brod izgledao moćnije i simetričnije,

Masabumi Hosoni, jedini Japanac koji je plovio Titanikom i preživeo nesreću, proglašen je kukavicom u svojoj zemlji zato što se nije utopio sa ostalim putnicima, 

– Olupina Titanika pronađena je tek 73 godine nakon što se dogodila nesreća, tačnije 1. septembra 1985. godine,  a vlade SAD-a, Kanade, Francuske i Velike Britanije su se dogovorile 2004. godine da će se ostaci Titanika čuvati netaknuti, 

– Kako prenosi BBC News, preko dva miliona je izdvojeno da se očuva dok u Belfastu u kojem je „Titanik“ napravljen, što je najveća pojedinačna investicija koju je izdvojilo britansko Ministarstvo za zaštitu životne sredine kako bi sačuvalo neki istorijski spomenik.

Film koji se pamti

“Titanik”, filmsko ostvarenje Džejmsa Kamerona, započelo je svoje filmsko putovanje 1997. godine. Nedavno se Dikaprio podsetio na taj period, rekavši da mu se život promenio u tolikoj meri da ni sam nije mogao da poveruje.

Otišao sam u prodavnicu po sok, i tamo su me pratili. Svaki dan mog života… Okej, ovaj život više neće biti isti.

Titanik je, na kraju, izmenio svačije živote, pa i nas koji smo čitali o njemu i koji smo gledali film.

Čovek koji je zarazio 40.000 ljudi korona virusom

Indijske vlasti iz Pandžaba, regije na severu Indije, su odredile karantin broju od odprilike 40 hiljada ljudi iz 20 sela, zbog masovne zaraze korona virusom, za koju je dogovorna samo jedna osoba.

Osobi od 70 godina, koja je u međuvremenu umrla, je korona virus utvđen nakon smrti. Muškarac koji je bio propovednik je ignorisao mere bezbednosti i odbio je samoizolaciju nakon što se vratio sa putovanja po Italiji i Nemačkoj.

Postoje strahovanja da bi u slučaju opšte epidemije u Indiji, koja ima 1,3 milijarde stanovnika, došlo do katastrofe. 

Propovednik je prisustvovao velikom skupu ljudi koji su slavili neki festival. Ovaj festival, koji traje šest dana, posećuje po 10 hiljada ljudi dnevno.

Nedelju dana nakon njegove smrti, koronavirus je utvrđen i kod 19 njegovih rođaka.

Kineski lekari su utvrdili koji to organi stradaju od korona virusa

Grupa kineskih istraživača je predstavila svoje zaključke, do kojih su došli nakon što su uradili 29 autopsija pacijenata koji su umrli od korona virusa.

Kineski lekari su došli do zaključka da novi korona virus uništava imuni sistem i uzrokuje ozbiljne patološke promene na plućima pacijenata. Virus dovodi do pojave sekreta u bronhijalnim cevima, što otežava protok kiseonika.

Zbog slabljenja imunog sistema, pacijenti postaju podložniji bakterijskim i gljivičnim infekcijama, koje dodatno slabe organizam i mogu uzrokovati čak i smrt.

Korona virus ne slabi samo pluća. Kineski lekari su utvrdili da slabe još i srce, jetra i bubrezi

Na današnji dan – 29. mart

Dogodilo se na današnji dan – 29.3.