Početna Blog Strana 166

Na današnji dan – 17. jun

Dogodilo se na današnji dan – 17.6.

Povlašćene cene upisa: International School za Dan škole poklanja školarine manje i do 3.910 evra!

Najmodernija Kembridž škola u regionu, u kojoj se nastava odvija isključivo na engleskom jeziku, godinama neguje visokoobrazovane, ambiciozne, motivisane i uspešne učenike i ljude, koji svoj akademski i profesionalni razvoj nastavljaju na najprestižnijim domaćim i svetskim univerzitetima. 

Zato je baš sada pravo vreme da i vaše dete upiše International School! Tokom Dana škole, koji traje do 17. juna, mi poklanjamo vama školarine niže i do 3.910 evra! Ne dozvolite da vam izmakne prilika da za svoje dete izaberete blistavu akademsku i profesionalnu budućnost u podsticajnom okruženju.

PRIJAVITE SE »

Prestižno Kembridž obrazovanje za internacionalnu budućnost

International School je obrazovna ustanova akreditovana od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i prestižnog Univerziteta u Kembridžu, koja učenicima pruža najkvalitetnije četvorogodišnje obrazovanje. Učenici nastavu prate isključivo na engleskom jeziku, što im otvara vrata uglednih svetskih i domaćih fakulteta.

Kao Future Ready škola, krajnji cilj International Schoola u pogledu obrazovanja i vaspitanja jeste pun intelektualni, emocionalni, socijalni, moralni i fizički razvoj učenika, u skladu sa njihovim sposobnostima, potrebama i interesovanjima.

Rad u malim grupama, uz posvećene mentore i kvalitetan nastavni kadar, prepoznavanje potreba svakog učenika i inovativan pristup u radu su ono što izdvaja International School i što garantuje da će i vaše dete dobiti prestižno Kembridž obrazovanje

Škola budućnosti koja otvara vrata prestižnih univerziteta

Moderna u svakom smislu reči, International School učenicima pruža funkcionalno znanje i odličnu pripremu za visoke škole i fakultete. Nastavni proces okrenut je ka budućnosti, a znanja i veštine koje učenici stiču idu u korak sa savremenim tokovima.

Interdisciplinarna, interaktivna i kreativna nastava, kao i brojne vannastavne aktivnosti, odvijaju se u modernim, odlično opremljenim učionicama, prostorijama za odmor, sportskim terenima i salama. Učenicima je na raspolaganju širok spektar tehnoloških resursa, edukativnih aplikacija i drugih uređaja koji proces učenja čine lakšim i zanimljivijim, dok roditelji putem specijalizovanog portala u svakom trenutku mogu da provere uspeh svog deteta.

Svi koji se tokom Dana škole prijave za upis stiču povlašćene uslove po kojima najmodernije Kembridž obrazovanje dobijaju po ceni nižoj i do 3.910 evra.

Sjajan popust za Dan škole šansa je koju ne smete da propustite! Za samo 293 evra mesečno svom detetu obezbeđujete školovanje i razvijanje u kreativnom i podsticajnom okruženju koje otvara vrata najprestižnijih svetskih i domaćih univerziteta.

Prijavite se do 17. juna i iskoristite nižu cenu školarine i do čak 3.910 evra.

Roze jezero u Srbiji

Ljudska čula prosto obožavaju različitost i nesvakidašnjicu. Bićete iznenađeni prizorom nesvakidašnjim za ravnicu Srbije koju bi pre očekivali negde u Australiji ili Africi gde sam sastav zemljišta dozvoljava ovakve prizore. 

U selu Pačir, opštine Bačka Topola, na pola puta od Novog Sada prema Subotici, nalazi se veštačko jezero crvene vode – Malo crveno jezero u sred Vojvodine! Voda je slana, termalna i lekovita. 

Veličine je 2000 metara kvadratnih, dubine 1.6 metara. Termalnom vodom se stalno puni u letnjem periodu sa pumpe u dnu jezera, koja se meša sa bunarskom da bi njena temperatura spala sa pretoplih 72 stepena na prijatnih za kupanje 30. Preliv vode se kao višak odvodi van jezera.

Koncentracija soli je 21-22 grama po litri. Boja vode potiče od joda, broma i litijuma kojih ove ima u velikoj koncentraciji.

Jezero se zimi kompletno isušuje i šljunak se čisti.

Posetioci kažu da je jezero izuzetno prijatno ali i atraktivno za slikanje zbog svoje napadno crvene boje vode.

Foto: Kompaskazesrbija.rs

Na današnji dan – 16. jun

Dogodilo se na današnji dan – 16.6.

Ljubav i korona virus

Virus covida-19 koji je izazvao svetsku pandemiju je možda prenosiv i vazduhom- prema najnovijim naučnim saznanjima. Iziskuje nošenje maske i zabranu okupljanja, nije poželjno ni sedeti u popularnim kafićima i barovima. Svedeni smo na stari dobri korzo, duge šetnje i telefonske pozive.

Šta se dešava sa novopečenim parovima za vreme ove pandemije? Kako ljubav preživljava virus?

Ovo je odličan test vaše ljubavi. Radi se o puno više truda i odricanja da se usklade obaveze neobičnog stila života koji nam izolacija i pandemija diktira i viđanje onih sa kojima želimo to slobodno vreme da provedemo na sasvim drugačijim mestima i prilikama nego što nas je užurbani gradski život navikao.

Morali smo trenirati strpljenje da bi videli voljene i drage, grejati žice telefona i interneta, mahati i piti kafu preko skajpa i vibera…istestirali smo sigurno, ako do sad nismo kako rade video pozivi svih mogućih mreža.

Najzad smo morali videti i neke osobine i ponašanja ljudi u ovako vanrednim situacijama koje možda dugo ne bi spoznali u običnim okolnostima ustaljenog života. Kako reaguju kad su u dokolici doma, koliko mogu biti optimistični kada je sve prilično crno i prognoza nije sjajna, koliko su vredni i kreativni, znaju li da okupiraju pažnju sebe i drugih i naprave sebi zanimaciju pa i u četiri zida. Kakvi su kad ne mogu odmah dobiti svoj omiljeni slatkiš. Jel su mrzovoljni kada se svet umiri i nema mesta izvora zabave ili umeju da naprave sopstvenu zabavu i razonode sebe i vas.

Imali smo vremena za priču i sanjarenje. Dokolicu, čitanje, učenje jezika, slikanje, vajanje, kućne popravke i učenje novih veština.

Neki su se pretvorili u vrsne kuvare i poslastičare u cilju da udovolje svojim čulima ili izmame osmeh i zadovoljstvo drugih. Svašta smo radili da se zabavimo, da pokažemo ljubav, da volimo i budemo voljeni, ne klonemo duhom.

Sve u svemu ako je ljubav prava, bilo ona partnerska, roditeljska, prijateljska treba da traje i traži samo nove načine i dimenzije i vreme i prilike, ne treba da budu faktor bilo kakvog uticaja na nju.

Na današnji dan – 15. jun

Dogodilo se na današnji dan – 15. 6.

Još zabluda o vakcinama

Već smo spomenuli dve najveće zablude o vakcinisanju i pretpostavkama kontraindikacija vakcina a to su da vakcina izaziva autizam i dečiju paraliz. Pri tome smo detaljno naveli kako su zablude počele kao i šta ih čini zabludama.

Pre toga smo zajedno definisali vakcinu kao medicinski izum i kako ona deluje.

Spomenućemo još dve moguće zablude o vakcini i vakcinaciji.

VEĆINA BOLESTI JE IZUMRLA

Jesu mnoge opasne bolesti starog sveta, čak i one koje su masovno ubijale ljudstvo, iskorenjene zahvaljujućimodernim metodama i neverovatnom razvoju medicine. Ljudi se osećaju prilično sigurno oslanjajući se na današnju medicinsku zaštitu i sistem pa zaboravljaju da ti opaki i smrtonosni virusi nisu nestali, već smo mi zahvaljujući imunizaciji i vakcinama postali otporniji na njih. Ukoliko se ne vakcinišemo i pustimo organizam da se prirodno bori protiv živih virusa iz spoljašnje sredine može se desiti i da se organizam ne izbori i da se pojave simptomi bolesti koje virus izaziva a i da virus mutira odomaćen u našim organizmima. Dokaz za to su rubeole, male boginje i slične bolesti koje se vraćaju i šire- svedoče podaci iz SAD- sve više je slučajeva pojave oboljenja kod dece poslednjih godina u SAD-u.

Nevakcinisana deca su rizik i po sebe i po populaciju oko sebe, svoju okolinu, širu i užu. U užem smislu mogu mnogo naškoditi starijima kojima efikasnost vakcine godinama popušta a neke bolesti se teže podnose u starijem dobu a i generalno stari ljudi teže podnose sva oboljenja. Šire doprinose razmnožavanju i razvoju, mutaciji virusa.

Jedan od mitova je da preveliki broj vakcina može napkoditi detetu. Američka pedijatrijska akademija je izdala razne dokumente sa objašnjenjenjima o dozama virusa i bakterija koje sadrže vakcine i prema rečima stručnjaka doze u vakcinama su potpuno mizerne sparam onih količina bakterija i virusa koja decu okružuju svakodnevno.

MOJE DETE JE BEZBEDNO

Činjenica da je neko vakcinisan ne znači da ne može da prenese virus. Dodatno otežavajuća okolnost za one koji u ovaj mit veruju je nepoverenje u savremenu medicinu što dovodi do sve većeg broja nezaštićene dece. U najrazvijenijim zemljama velik broj stanovništva bira da vakciniše svoju decu, recimo Holandija sa 95 posto vakcinisanih. Slovenija je primenila znatno striktnije mere kada je reč o samostalnom odlučivanju o vakcinaciji- vakcina je obavezna i roditelji ne mogu da je odbiju ni iz religijskih razloga. Razlug pseudonaučnici tumače kao još jednu teoriju zavere, a istina se krije u još jednom neprijatnom iskustvu Rusije devedesetih godina. Naime Srbija ima sličnu situaciju poslednjih godina.

Karajem 90-ih godina ruska javnost je uživala veliko nepoverenje u vakcine i metode ovakve odbrane od bolesti. Zbog veoma niskog procenta vakcinacije dece, epidemije su počele nekontrolisano da se šire. Vlada je preduzela hitne mere edukacije, treninga i jake medicinske kampanje u cilju informisanja naroda o značaju vakcina. Do 1997. godine stopa vakcinisane dece je podignuta na više od 98 posto a mnoge svetske vlade su posle ove ruske epizode postrožile mere.

Na današnji dan – 14. jun

Dogodilo se na današnji dan – 14. 6.

Na današnji dan – 13. jun

Dogodilo se na današnji dan – 13.6.

Na današnji dan – 12. jun

Dogodilo se na današnji dan – 12.6.