Naučnici su došli do načina koji će im omogućiti lakše i brže utvrđivanje maksimalne brzine svake životinje na planeti.
Ranija istraživanja pokazala su da faktor brzine ne određuje veličina životinje, ni najmanja, a ni najveća životinja, nije najbrža. Naime, u pitanju je prosek, životinja koja ostvaruje najveću brzinu je srednje veličine, kao što je gepard. Oni važe za najbržu kopnenu životinju na svetu i mogu razviti brzinu i do 112 kilometara na sat.
I pored ovih saznanja, naučnicima predstavlja problem da predvide koliku brzinu životinje mogu da razviju.
Nakon proučavanja podataka o kretanju, ekolozi iz nemačkog Centra za integrativno proučavanje biodiverziteta, odlučili su da osmisle novu tehniku procenjivanja brzine životinja.
Ubrzanje zavisi od telesne težine i od načina kretanja, bilo da je u pitanju trčanje, plivanje ili letenje. Dok veće životinje iscrpe svoje mišiće i utroše veliku količinu energije u startu, životinje srednje veličine ispadaju mnogo brže. Najbolji način da se predvidi ubrzanje je uračunavanje faktora temperature u metode analize. Naučnici rade i na modelu ispitivanje brzine lova, koja je najbrža, a koja je najsporija životinja u ovom procesu.
Istraživači sa Instituta za ornitologiju „Maks Plank“ utvrdili su da je najbrži horizontalni letač na svetu vrsta brazilskog slepog miša, koji dostiže brzinu do 160 kilometara na sat.
