Početna Blog Strana 850

Da li nasilne igrice i loše ocene stvaraju nasilnu decu

Zamislite dve osobe, X i Y. Obe osobe su isto godište, iste rase i nacionalnosti i idu zajedno u istu školu. Deli ih samo jedna bitna razlika: X ima dobre ocene u školi ali Y ne. I tako sudeći po novim istraživanjima, predviđeno je koji od njih dvojice će biti privučeniji nasilnim video igricama i agresivnom ponašanju.

Istraživanje je urađeno na Univerzitetu u Amsterdamu i državi Ohajo u SAD-u i objavljeno je pod nazivom “Journal of Adolescence”. Istraživači su ispitivali i posmatrali više od 800 adolescenata u Holandiji. Holandski srednjoškolski sistem deli učenike na tri grupe na osnovu njihovih ocena na standardizovanim testovima – niža, srednja i viša akademska sposobnost – i dečaci su bili podeljeni jednako na sve tri grupe.

Istraživači su ispitivali dečake o igricama koje vole da igraju (samo 3 dečaka od 833 prijavljenih su rekli da ne igraju video igrice), i merili nivoe agresivnosti u njima i sklonosti preuzimanja rizika i tako procenili njihove motivacije za igranje video igrica.

Reuzltati su pokazali da dečaci na nižem akademskom nivou mnogo više vole nasilne video igrice nego dečaci na srednjem ili visokom nivou. Takođe su imali visoke percepcije ka tome da igrice deluju što realističnije i više su se identifikovali sa likovima iz igre.

Prethodna istraživanja su dokazala da identifikovanje sa likovima iz nasilnih video igara može povećati nivo agresije kod dece. Dakle rezultati ove studije ukazuju na to da dečaci nižeg nivoa obrazovanje spadaju u rizičnije polje negativnih efekata nasilnih video igara.

Istraživači su takođe shvatili da su ovi dečaci bili agresivnije ličnosti i da su bili skloniji rizičnijem ponašanju – u suštini, najagresivniji dečaci u istraživanju su bili oni koji su imali lošije rezultate testova i igrali nasilne video igre.

Primećeno je da ovi dečaci takođe dolaze iz porodica nižeg socijalnog i ekonomskog statusa, i da bi i to takođe mogao da bude jedan od razloga zašto su privučeni nasilnim video igrama. “Igranjem ovih igara,”  kako navode istraživači, “ovi momci počinju da veruju da je agresivnost efektan način rešavanja konflikta i dobijanja onoga što žele u životu.”

Ipak, važno je reći da istraživači ne smatraju da su video igre i nizak učinak u obrazovanju izazivači agresije, samo da su faktori koji imaju jak uticaj na agresivno ponašanje, ukazujući da deca koja nemaju uspeha u školi i životu spadaju u grupu ljudi koje su najsklonije nasilju.

Nada kao najsnažniji izvor uspeha

Iako će se mnogim srednjoškolcima u periodu školovanja činiti da nije slučaj, profesori zaista žele da njihovi đaci dobijaju što je moguće veće ocene.

Za profesore i nastavnike koji imaju želju da svojim učenicima daju veće ocene obavljeno je istraživanje. Ono ukazuje na to da bi trebalo da pomognu pre svega svojim učenicima da steknu više nade.

Možda se na prvi pogled to čini jednostavnim, istraživanja ukazuju na to da je gajenje nade zaista komplikovan proces – ali postoje velike nagrade za one koji se potrude na ovom polju.

Istraživanje je otkrilo da studenti koji imaju puno nade, imaju i veće akademske uspehe, jača prijateljstva i da pokazuju puno kreativnosti u rešavanju problema. Kod njih su takođe dosta ređe pojave depresije i anksioznosti, a samim tim i sklonosti da odustanu od školovanja. Smatra se da je izvodljivo predvideti učenikovu akademsku budućnost i postignuća na osnovu nade više nego na osnovu osećaja samopoštovanja ili pozitivnog stava prema životu.

Kako da profesori znaju koji učenici imaju veliku nadu? Lako: To su učenici koji ne primaju neuspehe lično. Umesto toga, oni ih koriste da se poboljšaju i budu sve bolji narednih puta. Takođe su veoma optimistični i u situacijama kada nailaze na prepreke ne odustaju i ohrabruju se.

Dobra vest je da se nada može razviti, čak i među učenicima i studentima koji su u riziku da je izgube. Nada se ne gaji samo pozitivnim razmišljanjem, nego i sposobnošću da postavite svoje ciljeve, razvijete više strategija kako biste postigli te ciljeve i da ostanete motivisani i koristite te strategije u ostvarivanju ciljeva, posebno kada nalećete na prepreke.

Saveti za brže i lakše učenje

Koliko puta ste seli da učite, a da niste mogli da ste skoncentrišete? Svima se dešava da počnu, ali ne mogu dalje da nastave. Većini ljudi je lakše da se zainteresuju za neke životne situacije nego za gradivo predmeta koji treba da polažemo.

Koliko ćete uspešno učiti, zavisi od koncentracije i pripreme za rad. Najbolje bi bilo da usmerite pažnju na to što učite, umesto da vam misli lutaju ka stvarima koji nisu u vezi sa tim predmetom.

Pre nego što počnete da učite najbolje je da dobro prostudirate predmet koji spremate. Smestite se udobno u mirnu prostoriju. Ukoliko u kući nemate mira, idite do biblioteke.

Osim tradicionalnog učenja, postoje i savremene metode za što bolje savladavanje gradiva, poput brzog čitanja i mapa uma.

Ove metode razvio je psiholog Toni Buzan. Koristeći negove metode prilikom učenja, upoznajemo i pamtimo obimne materije fokusirajući se na ključne reči. Za razliku od ostalih tipova učenja, ovaj vid učenja koristi obe moždane hemisfere. Leva mozdana hemisfera je zadužena za logiku, a dok je desna moždana hemisfera zadužena za kreativnost.

Kada mapiramo sopstveni um, moramo koristiti pojmove koje koriste obe hemisfere.

Mape uma nam pomažu da sagledamo činjenice i gradivo na što zanimljiviji način uz povezivanje činjenica i detalja o tim činjenicama.

Na mnogim kursevima kod nas i u inostranstvu možete savladati sisteme crtanja kako bi lakše učili gradivo. Tokom crtanja treba se obratiti pažnja na boje, oblike, slova.

Bez obzira koji metod koristite prilikom učenja, tradicionalni ili savremeni, vazno je da savladate gradivo i prođete što bolje na kontrolnom zadatku.

Loše navike tokom učenja

Da li ste se ikada zapitali kako se dešava da padnete na testovima iako ste učili satima? Loši rezultati na testovima i kontrolnim zadacima nakon dugih i posvećenih sati učenja mogu jako loše uticati na samopouzdanje.

Ukoliko vam se ovo dešava, moguće je da vaše trenutne metode učenja i navike koje imate ne funkcionišu kako treba. U ovakvim situacijama treba okrenuti drugi list i uneti promene u načinu kojim pristupate učenju.

Proces učenja je i dalje misteriozan, ali studije su pokazale da najefektniji proces učenja uključuje veoma aktivno postupanje tokom vaših radnih sati. Drugim rečima, da biste učili efektivno i efikasno, morate da čitate, crtate, upoređujete, memorišete i testirate se.

Jedan od lošijih načina učenja je hvatanje linearnih beležaka. Ovo je metod koji učenici i studenti koriste kada pokušavaju da zapišu svaku reč lekcije koju im predavač ispredaje, što izgleda često kao ispreturan esej bez paragrafa. Sigurno se pitate: Kako može biti loše to što zapisujem svaku reč lekcije? Naravno, nije loše zapisati svaku reč lekcije, ali jeste loše ako mislite da učite efikasno ukoliko ne pokušavate da izmenite svoje linearne beleške bar na neki način. Ono što morate učiniti da bi linearne beleške bile od neke koristi je da ih ponovo iščitate i pronađete veze između različitih pasusa koje ste zapisali i sredite ih da budu čitke i razumljive. Pre svake sledeće lekcije, trebali bi da pregledate svoje beleške sa prethodnih časova i predavanja i da utvrdite šta će biti gradivo za sledeću lekciju kako bi mogli valjano da se nadovežete na nju na osnovu starijih predavanja. Takođe još jedan od dobrih načina za korišćenje beležaka sa časova je da napravite sebi testove koji su bazirani na osnovu sadržaja istih.

Još jedna loša navika tokom učenja je podvlačenje ili obeležavanje markerom rečenica u knjigama. Svetle boje na stranicama i podvučeni redovi u knjizi ostavljaju veliki vizuelni uticaj, pa će vam se svakako učiniti kako je to što radite kvalitetno utrošeno vreme na učenje. Podvlačenje zaista jeste bitno što se tiče isticanja bitnih informacija na stranici, međutim ponovno i ponovno iščitavanje nije dovoljno produktivno. Kako bi podvlačenje tekstova u knjizi bilo efektnije, vaš metod korišćenja informacija koje su podvučene mora biti aktivniji. Jedno od kreativnijih rešenja bi bilo da ispisujete podvučene reči i rečenice na kartice ili samolepljive papiriće i zalepite ih na sebi vidno mesto, kako biste mogli da ponovljate to gradivo čak i kada ne sedite i aktivno učite. Ukoliko bi vam se ovaj metod pokazao efektnim, možete, na primer, bojiti nove reči i rečenice u neke nove boje.

Jedna od navika koju učenici imaju je ponovno iščitavanje lekcija noć pre testa. Ovo jeste dobra ideja, ali tek kao poslednji korak. Dakle ukoliko ste preduzeli sve korake koji su već navedeni tek onda se možete posvetiti ponovnom iščitavanju lekcija.

Učenici takođe provode dosta vremena iščitavajući kartice i papiriće koje smo već naveli kako bi zapamtili definicije. Ovo jeste dobar metod učenja, ali isključivo ako je to prvi korak u proces učenja.

Kako učenicima ocene napreduju, tako se od njih očekuje i da im sistem učenja napreduje, tako da je veoma bitno da posvetite vreme razvijajući način učenja koji vam najviše odgovara.

Da li bi učenici i profesori trebalo da budu online prijatelji?

U virtuelnom svetu, definicija odnosa između učenika i profesora je pomalo maglovita, naročito na društvenim mrežama kao što je Facebook. Velike su šanse da je, ukoliko ste roditelj srednjoškolca, vaše dete već pronašlo neke profesore na Facebook-u. 

Ali da li je primereno da vaše dete bude “prijatelj” sa svojim profesorom ili nastavnikom na Facebook-u? Neki profesori u srednjim školama posebno traže od svojih učenika da ih ne dodaju na društvenim mrežama, barem dok ne maturiraju. Zapravo je većina profesora bila veoma odbijena idejom da ih učenici dodaju na Facebook-u. Dok profesori mogu da koriste neke od društvenih mreža kao što je Twitter, da prošire opseg svoje nastave van učionice, ili da pripomognu za neki domaći zadatak u 140 slova ili manje, mreže poput Facebook-a lako pređu liniju odnosa profesor – učenik. Ovo je posebno izraženo zbog činjenice da i profesori i učenici imaju drugačije ličnosti i “prezentaciju sebe” u školi i van nje, i ta dva se po generalnom mišljenju ne bi trebali mešati.

Uvek mora postojati posebna distanca između učenika i profesora kako bi se zadržalo međusobno poštovanje. Profesor bi trebalo da bude uzor, mentor i osoba koja će učeniku dati savete u vezi sa učenjem i karijerom- a ne prijatelj. Ipak postoje alternativni načini da Facebook prijateljstvo između učenika i profesora bude produktivno. Neki profesori koji odluče da se sprijatelje sa učenicima na Facebook-u ovo prijateljstvo koriste kako bi pomagali svojim učenicima u izradi domaćih zadataka i maturskih radova iako je sve ovo izvodljivo i preko slanja e-mailova.

Iako mnogi učenici žele da pronađu svoje profesore na Facebook-u, dobar deo razume pravila i granice ovakvog virtuelnog okruženja. U svakom slučaju, sajtovi poput Facebook-a su virtuelno, društveno okruženje. Profesori imaju posao da podučavaju učenike u toku nastave, a društvenost sa učenicima na ovom nivou je optimalna i nikako nije u opisu njihovog posla, dakle ovakvi vidovi prijateljstva će nastaviti da variraju od profesora do profesora i učenika do učenika.

Pomozite vašem detetu u prilagođavanju srednjoj školi

Tokom osnovne škole, deca se veoma raduju prelasku u srednju školu. Kada se to najzad i desi, počinje da se postavlja pitanje šta roditelj može da uradi kako bi pomogao svom detetu da se pripremi za školu.

Period srednje škole za dete je jedan od najlepših i najispunjenijih novim iskustvima tokom školovanja, ali i pun novih odgovornosti i obaveza kojima mora naučiti da se prilagodi. Ovde navodimo 7 ideja kako da pomognete vašem detetu da se prilagodi srednjoj školi i krene uspešnim putem.

1. Posetite školu sa detetom

Ovo bi moglo biti od velike pomoći detetu, posebno što se tiče orijentacije i upoznavanja prostora. Samo upoznavanje sa prostorom bi trebalo da ulije više samopouzdanja detetu.

2. Pripremite sve što je potrebno za nastavu

Neki nastavnici zahtevaju posebnu opremu za svoje časove, tako da bi bilo dobro da se informišete o tome i postarate se da vaše dete ima sve što mu je potrebno.

3. Organizujte se

Podstičite vaše dete da pravi liste datuma testova i kontrolnih zadataka i svih aktivnosti koje su vezane za školu. Dobra organizacija vremena i obaveza je ključ uspeha i trebalo bi da iskoristite što je moguće više vremena da to i objasnite vašem detetu.

4. Budite komunikativni

Ohrabrujte vaše dete da vam postavlja pitanja koja ima u vezi srednje škole. Veoma je bitno održavati ovu komunikaciju sa detetom, posebno na početku njegovog školovanja jer prelaz iz osnovne u srednju školu može biti veoma konfuzan i napet za neku decu. Podsećajte dete da uvek pita na času ukoliko mu nešto nije jasno. Većina profesora je voljno da odgovori na pitanja učenika i nakon kraja časa i trebalo bi često da podsećate vašu decu na to kako bi im prešlo u naviku.

5. Naučite dete da raspoređuje svoje vreme

Srednja škola ne samo da nudi više prilika da se učenici istaknu i uključe u različite tokove dešavanja, nego nudi i mnogo više domaćih zadataka i testova. Kako ne bi zapalo u probleme gustog rasporeda i prevelikog broja testova u kratkom periodu, podstičite vaše dete da pravi rasporede dnevnih aktivnosti i da rasporedi vreme. Ovi rasporedi ne bi trebalo da budu previše strogi i dete bi svakako trebalo da ima vremena da odgleda omiljenu emisiju, nađe se sa društvom i opusti se uz neki hobi.

6. Razgovarajte o odgovornostima

Deca moraju da razumeju da njihovi postupci imaju posledice i da moraju naučiti da prihvataju iste.

7. Deca u srednjim škola se ponašaju mnogo nezavisnije

Ovo mnogim roditeljima može biti teži period prilagođavanja, ali postoji mnogo načina da se ta situacija olakša. Razgovarajte sa detetom o bezbednosti, očekivanjima, i odgovornostima koje nosi ta nova sloboda. Bitno je da dete shvati da niko ne želi da mu uskrati slobodu i nezavisnost koju dobija u srednjoj školi, nego da prosto mora biti svesno kakvu su mu odgovornosti.

Učenje uz pomoć aplikacije

Ljudi slušaju muziku dok obavljaju razne aktivnosti. Nekima se čak učenje uz muziku čini nemogućim ali ima i onih kojima muzika povećava koncentraciju dok uče ili obavljaju neku aktivnost. Ono što ne znamo jeste da izbor muzike može biti “pogrešan”.

Većina srednjoskolaca i sudenata voli da uči dok sluša muziku, ali često je odabir pesama potpuno pogrešan, pa umesto da ih muzika podstiče ona im zapravo smeta.

Tvorci aplikacije ”Focus@Will”, tvrde da dok ljudi slušaju muziku i obavljaju neku aktivnost, vezuju se emotivno i intelektualno za određene stihove i tako im opada koncentracija.
Ova aplikacija nam pruža muzičke kanale koji pojačavaju pažnju, samim tim se lakše fokusiramo na čitanje i pisanje.

Naučnici tvrde da će nam aplikacija popraviti sposobnost koncentrisanja za čak 400 odsto! Takođe tvrde da ljudi mogu da se koncentrišu najviše 100 minuta, potom nam pažnja polako opada i imamo potrebu da pravimo pauzu. ”Focus@Will” nam može pomoći da se produži to vreme.

Aplikacija je dostupna svima za ajfon i android uređaje besplatno. Kompletne verzije sa svim funkcijama moraju se platiti.

Ovde pogledajte primer muzike koja će vam pomoći da se što bolje skoncentrišete:

Ako ste mislili da ne treba da spavate tokom dana, prevarili ste se!

Istraživanje koje je objavljeno u žurnalu „Frontiers in Systems Neuroscience“ pokazalo je da popodnevne dremke veoma povoljno utiču na naš organizam.

Istraživanje su sprovodili adolescenti, koji su u pauzi između školskih časova isli da spavaju 50 minuta, u tihim i zamračenim učionicama u školi, jer naučnici kažu da tako učenici postižu bolje rezultate, a i povećava im se sposobnost učenja.

Studije su dokazale da čak i dremke koje traju oko 6 minuta, poboljšavaju pamćenje, smanjuju stres i ljudi efikasnije rešavaju probleme. Međutim većina ljudi – oko 80%, uspeva da tek jednom nedeljno spava u popodnevnim satima.

Najbolje vreme za dremku je između 14 i 15 časova. Sve posle toga može negativno da utiče na nas, da se osećamo bunovno, dezorijentisano ali i da poremetimo noćni san.

Međutim, danas veliki broj ljudi nema vremena za popodnevni odmor. Postoji podatak da u Japanu godišnje umre 150 ljudi od napornog rada. Oni to zovu karoši – smrt od prekomernog rada. Zbog toga su smislili kako da radnicima pomognu u smanjivanju umora i stresa. Napravljene su kapsule tj. saloni za dremku. Cena ovakvih salona iznosi 1,5 dolara za desetak minuta odmora.

Da od dremke može da se zaradi, pokazuje i sam primer da se otvaraju kapsule za spavanje i na aerodromima, gde putnici mogu da se opuste i odspavaju dok čekaju let. U Argentini u Selfishness Siesta hotelu, gostima je omogućeno da se odmore i odspavaju na nekom od ležajeva uz čaj i opuštajuću muziku. Cena ove usluge košta oko 20 funti. Turisti takođe, koriste ove usluge, koji žele da se odmore od obilazaka znamenitosti i koji bi voleli malo da predahnu.

Zbog čega ne možemo da učimo?

Sigurno ste nekada bili u situaciji da ne možete da krenete da učite, da ne možete da se skoncentrišete na to što treba da radite.

Svima je stalo da dobiju što bolje ocene, bilo zbog upisa u sredju školu, ili zbog konkurisanja za dom, ili samo zbog sebe i svojih bližnjih. Postoje brojni razlozi zbog čega ne možemo dovoljno da se skoncentričemo, kao što su nedostatak sna, manjak fizičke aktivnosti, umor, buka, problemi sa zdravljem..

Evo nekoliko saveta koji mogu da vam pomognu da se bolje skoncentrišete i spremite za učenje:

  • Sedite na neko mirno i udobno mesto gde možete nesmetano da učite. To mogu biti biblioteke, čitaonice ukoliko nemate mira u kući.
  • Pokušajte da se hranite što zdravije, unosite više voća i povrća u svoju ishranu, počnite da obavljate fizičku aktivnost.
  • Učite naglas, jer ćete tada biti skoncentrisani samo na svoj glas i samim tim ćete bolje da pamtite.
  • Veoma je važno da imate isplanirano svoje vreme učenja i ostalih aktivnosti. Kad osetite umor napravite kratku pauzu.

Savet: Istraživanje je pokazalo da je crna čokolada dobra za pamćenje! Ona u sebi sadrži flavanol, sastojak koji veoma povoljno utiče na sve misaone procese. Čokolada utiče na poboljšanje pamćenja, da se bolje skoncentrišemo, a neke studije su pokazale da sastojak iz čokolade-flavanol usporava starenje! Međutim, ne treba preterivati u konzumiranju čokolade jer sadrži visok nivo šećera i masti.

Majkrosoftov “Partner u učenju” i u Srbiji

Kompanija Majkrosoft razvila je program pod nazivom “Partner u učenju” koji se koristi u obrazovnim sistemima u preko stotinu država u svetu.

Srbija je jedna od država koje su imale prilike da koriste ovaj program u svom obrazovnom sistemu. Majkrosoft je u ovaj obrazovni projekat uložio nešto više od 750 000 000 dolara širom sveta.

Tokom protekle školske godine Majkrosoft je u našoj zemlju u okviru projekta i programa “Partneri u učenju” raspisao konkurs za najbolje nastavničke radove i tamo je organizovao program za stručno usavršavanje za 20 nastavnika koji su imali najuspešnije radove. Program stručnog usavršavanja je nazvan “Ugledni nastavnik”, gde su nastavnici imali priliku da se obuče i isplaniraju za nastavne aktivnosti na višem nivou koji se izvode putem IKT uređaja.

Internet i moderna tehnologija mogu dati nastavnicima ogromne mogućnosti za istraživanje svežih informacija sa kojima rade. Rezultat ovog projekta bile su velike promene u i inovacije u nastavi u kojoj su i učenici i nastavnici imali priliku da uživaju i nauče nešto novo na interesantan način. Na primer, đaci su imali kao domaći zadatak da pregledaju predavanja koja su im nastavnici uradili i snimili na tablet, o kome je kasnije raspravljano i uvežbavano na redovnom času.

Zahvaljujući ovom Majkrosoftovom projektu nastavnici širom Srbije su dobili priliku da iskuse elektronsko podučavanje, koje im je omogućilo da podignu svoja predavanja na viši nivo i ispolje svoju kreativnost i viziju o tome kako bi predavanja trebalo da izgledaju i da stimulišu učenike na rad i interesovanje.