Početna Blog Strana 841

3 načina da poboljšate učinak na pismenim proverama

Jedan od najbitnijih faktora koji utiče na ocenu je način na koji učenik pristupi pismenoj proveri. Posao koji odradite pre pismenih i kontrolnih zadataka je najbitniji, ali velika važnost leži i u strategiji koju primenjujete tokom izrade.

Ovde ćemo navesti 3 važne stvari koje treba da uradite, kako biste maksimalno iskoristili vreme koje vam je dato za izradu pismene provere.

1. Dobro iskoristite vreme da iščitate zadatak.

Pre početka izrade, na većini pismenih provera imate kratak period da iščitate zadatke. Ovo vreme je neprocenjivo, jer vam daje šansu da organizujete izradu. Period iščitavanja i planiranja može napraviti ogromnu razliku u vašoj oceni. Ključno je pročitati sve, da biste okvirno znali koliko će vam vremena biti potrebno za svako pitanje. Ukoliko su pitanja esejska, možete iskoristiti ovaj period za pisanje kratkog koncepta, kako bi na startu uštedeli vreme. Pored koncepta, možete zapisati na papir sitnim slovima one informacije za koje mislite da ih se nećete kasnije setiti, a u tom momentu su vam na pameti. To mogu biti datumi, imena važnih ličnosti, formule, statistike i slično. Pored toga što ćete imati mini podsetnik, oslobodićete se pritiska pamćenja komplikovanih informacija, koje ste teško naučili pa se osećate nesigurno.

2. Držite se vremenskog rasporeda.

Učenici koji dobijaju dobre ocene, ne samo da dobro vladaju gradivom, nego i znaju rasporediti vreme na kontrolnim zadacima. Ukoliko potrošite više vremena nego što bi trebalo na neko pitanje, možete sebe dovesti u velike probleme. Ono što se na kraju vrednuje je ocena i nećete dobiti posebnu nagradu zato što ste na jedno pitanje odgovorili odlično, a na ostala jedva utrošili vreme. Dobro planirajte vreme  i držite se tog plana.

3. Koncentrišite se i ne dozvolite da vas pritisak savlada.

Učionice u toku pismenih provera mogu biti izuzetno stresno okruženje. Svi učenici su pod pritiskom ocena, vremena i svog znanja. Ovakvo stresno okruženje može se poigrati sa vašim umom. Povedite računa o važnosti podataka koje ispisujete. Ne dozvolite da vam promakne ispisivanje bitnih informacija. Razmislite pre nego što ispišete nešto. Česta je pojava da se učenici unesu previše u oblast iz koje je pitanje i završe ispisujući nebitne informacije, pri tom gubeći vreme za ostala pitanja. Dobru ocenu ćete zaraditi na osnovu kvaliteta, a ne kvantiteta podataka koje ispišete na kontrolnom zadatku.

Slaba finansijska situacija nije opravdanje za loše obrazovanje

Andreas Šlajher, šef PISA testiranja, izjavio je da manjak novca ne opravdava loše obrazovanje. Da podsetimo, ove godine PISA testiranje neće biti obavljeno u Srbiji zbog papirologije koja nije predata na vreme. Šlajher je dodao da Vijetnam ima daleko manje finansijskih sredstava od Srbije, ali i dalje njihovi učenici ostvaruju bolje rezultate od naših.

PISA testovi proveravaju stečeno znanje tj. primenu tog znanja. Testovi dakle, proveravaju funkcionalno znanje. To znači da se testira da li učenici razumeju gradivo i da li umeju da ga primene u praksi. Veliki broj petnaestogodišnjaka u našoj zemlji ovo ne može da uradi.

Rezultati učenika iz naše zemlje su i dalje veoma slabi. Ipak, Šlajher je izjavio da se javljaju poboljšanja u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti. Takođe je napomenuo, da učenici u Srbiji, uglavnom, dobro vladaju teorijom, ali kada dođe vreme da se to znanje praktično primeni, ne umeju da se snađu i samopouzdanje im opada. Ovo se smatra problemom zbog načina na koji danas funkcioniše svetska ekonomija. To znači, da ljudi ne dobijaju više nagrade za znanje, nego za ono šta su u stanju da izvedu sa svojim znanjem.

Šlajher je takođe izjavio, da problemi u našem obrazovanju, neće biti rešeni samo ulaganjima države. Kako je objasnio, količine finansijskih sredstava koje države u svetu daju za školstvo pravi razliku manje od 20 odsto u uspesima njihovih đaka. On smatra da je glavni problem u sistemu, a ne u finansijskim sredstvima.

Pola plate za matursko veče?!

Euforija oko maturske večeri počinje već početkom maja. Bilo da se radi o završetku 8. razreda ili o završetku 4. razreda srednje škole, razlike u pripremi skoro da nema.

Svaki roditelj zeli da svoje dete lepo obuče i da ne odstupa od svoje generacije, ali situacija u Srbiji nije bas najbolja. Roditeljima je potrebno da izdvoje pola svoje mesečne plate ili čak veći deo da bi kupili sve za svoju decu. Ponekad roditelji čak i dižu kratkoročne kredite ili pozajmljuju novac.

Samo za večeru roditelji će morati da izdvoje 7.000 dinara, ali to je tek početak.

Roditelji će morati da izdvoje i od 200 evra pa naviše za novu odeću, šminku, cipele, džeparac. Istraživanje je pokazalo da u proseku devojke više novca potroše za maturu od momaka, jer pored kupovine nove garderobe i obuće, novac troše i na ulepšavanje.

Ako ste pomislili da je to sve, varate se. Maturanti će morati da ponesu novac i na matursko veče, jer pored večere koja je plaćena, novac im je potreban za slike kao i za piće koje često nije uračunato u cenu proslave.

Šta je digitalna pismenost?

Kako korišćenje interneta evoluira, evoluira i shvatanje digtalne pismenosti. Danas je klasično surfovanje internetom u velikoj meri zamenjeno prostom povezanošću.

Pismenost se može svesti na sposobnost da se razume ideja ili koncept. To često podrazumeva čitanje, ali takođe i posmatranje, pisanje i stvaranje. Tehnologija pomaže pismenosti dok god pomaže korisniku da identifikuje, analizira, ocenjuje i kreira medije. Praznine u učenju se mogu popuniti aplikacijama i vizualizacijom informacija.

Kornel univerzitet je definisao digitalnu pismenost kao “sposobnost pronalaženja, ocene, korišćenja i stvaranja sadržaja korišćenjem tehnologije i interneta.”

Digitalna pismenost podrazumeva dublje razumevanje i opšte znanje. Osoba koja je digitalno pismena je svesna brojnih izvora informacija, prednosti i mana raznih oblika medija, kao i vrednosti informacija. Digitalno pismena osoba može da razume različite izvore informacija i poveže naizgled različite ideje.

Saveti za pisanje izvanrednih seminarskih radova

Pisanje kvalitetnih eseja i drugih radova je veština sa koja mnogim đacima i studentima ne ide od ruke, ali se ipak radi o veštini koja se može naučiti.

Pošto je veština pisanja u današnjem školovanju veoma značajna, spremili smo pet saveta koji će vam pomoći da je savladate:

Svaki rad mora imati dobru strukturu

Svaki rad mora biti podeljen u posebne pasuse da bi bio pregledan. Čitanje punih stranica isključivo tekstualnog sadržaja pada teško bilo kome. Zbog ovoga je podela teksta u logične pasuse od velikog značaja. Najbolje bi bilo da pratite jednostavnu formu koju ste naučili u osnovnoj školi: uvod, razrada i zaključak.

U uvodu predstavite temu o kojoj pišete i istaknite ključne tačke kojima ćete se baviti dalje u radu. Ukoliko rad objašnjava neki vaš stav dobro je da to odmah naglasite. Kod većine radova razrada teme treba da zauzme 10-ak strana. Svaki poseban podnaslov ili pasus bi trebalo da ima svoju poentu koja doprinosi temi ili argumentu celokupnog rada.

U zaključku je dovoljno da sumirate kompletan rad i potvrdite on što je već rečeno. Ukoliko izrada rada zahteva dodatnu literaturu obavezno je istaknite na poslednjoj stranici.

Svaki pasus mora imati dobru strukturu

Pored dobre strukture celog rada, svaki pojedinačni pasus mora biti predstavljen čitko i pregledno. Najvažnije je objašnjenje pojma o kome se raspravlja u konkretnom pasusu i taj deo verovatno zauzima najviše prostora na stranici. Najbolje je da posle objašnjenje potkrepite nekakvim primerom. Nešto konkretno će dokazivati izjavu koju ste dali ranije. Ako možete istaknite i značaj za ceo rad pojma koji objašnjavate u tom pasusu.

Svaki rad zahteva plan

Pre neko što uopšte počnete sa radom napravite kratak plan onoga o čemu ćete pisati. Plan uopšte ne mora biti obiman, a samo nekoliko minuta planiranja vam može uštedeti puno vremena posle. Na ovaj način značajno smanjujete mogućnost da zaboravite neku važnu stvar.

Pregledajte i ispravljajte

Kada završite sa radom napravite malu pauzu i posle potražite sitne greške. Posle kraćeg odmora ćete ih mnogo lakše uočiti. Proverite i da li su pasusi napisani logičnim redom, ukratko – da li imaju smisla. Ukoliko morate da branite ili prezentujete seminarski rad pročitajte ga naglas da vidite kako zvuči.

Vežbom do savršenstva

Veština u pisanju radova dostiže se praksom. Mnogi đaci i studenti u školskoj godini pišu radove samo kad moraju, i tako nikad ne nauče da pišu dobro. Zbog toga je dobro da pišete radove svaki put kad dobijete priliku. Čuvajte svoje stare radove i pročitajte ih s vremena na vreme. Gledajte gde ste grešili i trudite se da to poboljšate. Možete čak i pitati nekoga za savet.

Kinestetičko (taktilno) učenje

Prema percepciji tipovi učenja mogu biti vizuelni, auditivni i kinestetički (taktilni).

Kinestetički tipovi najbolje uče nove stvari dok ih rade. Ovakav tip učenika nije najpogodniji za klasičnu učionicu jer najbolje uče dok su fizički aktivni ili kroz aktivnosti koje zahtevaju učestvovanje. Poput auditivnih tipova ne hvataju beleške. Često su nemirni i ne vole da sede na času, pa se može steći utisak da su nezainteresovani.

Karakteristike kinestetičkog tipa

  • Vole da sastavljaju predmete
  • Odlično pamte stvari koje su već radili
  • Vole aktivnosti u školi poput sporta i eksperimenata
  • Postanu nemirni kad sede duži vremenski period
  • Nemaju lep rukopis i ne obraćaju pažnju na gramatiku

Saveti za učenje

Kinestetički tipovi bi trebali da koriste prednosti načina učenja koji zahtevaju direktnu akciju.

Učite u kratkim periodima

Kinestetički tipovi često nemaju dovoljno pažnje dok uče, ali ovo ne znači da ne bi trebalo da uče kao i svi ostali. Samo je potrebno da češće prave kratke pauze, jer kod ovakvog tipa dugoročno sedenje može biti kontraproduktivno.

Koristite što više primera

Mnogi koncepti mogu biti demonstrirani primerima. Kinestetički tipovi često lakše prave veze između nekih pojmova i primera iz stvarnog sveta nego samo suvih činjenica. Što su primeri sličniji sa situacijama iz svakodnevnog života to bolje.

Učite sa drugim ljudima

Kinestetički tipovi uživaju u razgovoru i diskusiji. Razgovor o onome što ste naučili je odličan način da se konsoliduje znanje.

Radite nešto dok učite ili pustite muziku

Pokušajte nečim da okupirate ruke dok učite i tako suzbijte želju za distrakcijom. Kinestetički tipovi mogu lakše da uče uz muziku od ostalih, tako da to može biti dobar metod za održavanje pažnje.

Auditivno učenje

Prema percepciji tipovi učenja mogu biti vizuelni, auditivni i kinestetički (taktilni).

Kao što samo ime govori, auditivni tipovi su oni koji najbolje uče kroz slušanje. Kod ovakvih osoba klasičan način učenja iz knjige nije posebno efektivan. Preferiraju da uče kroz zvučne izvore ili kroz diskusiju. Iako se neće posebno truditi da hvataju beleške, ovakve osobe će mnogo više zapamtiti pažljivim slušanjem.

Koje su karakteristike auditivnog tipa?

  • Odlično pamti prethodne razgovore
  • Dobro pamti tekstove pesama
  • Uživaju u diskusijama i debatama
  • Više vole da daju govornu prezentaciju od pisanog rada
  • Možda imaju poteškoća sa tumačenjem kompleksnih grafika ili dijagrama

Saveti za učenje

‘’Slušni’’ tipovi bi trebali da se fokusiraju na tehnike učenja koje od njih zahtevaju ili da slušaju ili da ponavljaju gradivo naglas.

Postavljajte pitanja

Svi auditivni tipovi bi trebalo da se trude da postavljaju pitanja u toku časova ili predavanja. I najprostija pitanja će im pomoći da upamte što više informacija. Ovo će značajno doprineti i aktivnosti na času, i pokazaće profesoru da obraćate pažnju na lekciju.

Koristite diktafon

Ukoliko se profesori slažu možete snimati lekcije u toku predavanja ili časa, i na taj način smanjiti vašu zavisnost od udžbenika. Dobar metod je i da snimite sami sebe kako čitate lekciju, i posle to sebi puštate. Na ovaj način ćete pomoći sebi jer ćete morati pročitati sve naglas, a imaćete i snimljene lekcije za kasnije.

Gledajte video snimke

Video snimci će vam biti korisni jer vam omogućavaju da čujete svaku lekciju. Ako vladate engleskim jezikom na internetu možete pronaći ogroman broj lekcija i tutorijala iz raznih oblasti.

Ponavljate naglas

‘’Slušni’’ tipovi imaju dosta koristi od ponavljanja lekcija sebi naglas. Možda je čak i bolje da parafrazirate. Izaberite najvažnije delove gradiva i recite ih ponovite ih sebi naglas kako ste ih zapamtili.

Učestvujte u diskusijama

Ukoliko se u školi diskutuje o lekciji uključite se. Ukoliko u vašoj školi ne postoji takva praksa uvek možete da diskutujete sa prijateljima ili nekim drugim.

Izbegavajte zvučne smetnje

Neki ljudi uče bolje uz muziku, ali ona auditivnim tipovima može predstavljati smetnju koja ih sprečava da zapamte ono što treba. Malo tihe muzike možda neće smetati, ali je najbolje da sve dodatne zvukove svedete na minimum.

Vizuelno učenje

Za vizuelne učenike, učenje se odvija odjednom.

Veliki komadi informacija se intuitivno procesuiraju, za razliku od malih koraka i postepenog obrađivanja informacija. Na primer, mogu da nauče tablicu množenja kao međusobno povezane informacije, umesto da uče svaki par pojedinačno.

Organizovanje

  • Vizuelni princip učenja se bazira na organizovanju. Perfekcionizam za vizuelne učenike predstavlja dobro uređen i organizovan prostor u kom je sve na svojem mestu. Često im smeta ako je nešto nepotpuno ili nerešeno.
  • Instinktivno mogu da osete ako nešto nije perfektno, na primer ako linija nije u potpunosti horizontalna ili vertikalna. Dobri su sa odrazima i ogledalima. Mogu da rotiraju slike u mislima i teže ka uređivanju putem slaganja boja, brojeva itd.

Posmatranje

  • Vizuelni učenici vide krupni plan kako jednostavnih tako i kompleksnih sistema. Pregledi i sumiranja su im specijalnost.
  • Lična prezentacija je veoma bitna. Tu mogu spadati fizički izgled, odeća, obuća, frizura, stav i slično. Sopstveni izgled je bitan isto kao i izgled drugih. Gledaju u oči dok pričaju sa nekim, mada okolina može lako da im skrene pažnju. Buka i zvuci u pozadini mogu da ih ometaju u slušanju i često crtaju i žvrljaju dok su na predavanjima, sastancima itd.
  • Više vole da čitaju pod pritajenim, prirodnim svetlom u udobnim uslovima. Smeta im jako svetlo, neudobna odeća, promaja i velike ili niske temperature.

Strategije u učenju

Evo nekoliko strategija koje vizuelni učenici koriste da bolje nauče neki predmet ili lekciju:

  • Fokusirajte se na ciljeve svake lekcije. Konsultujte se sa profesorima i saznajte tačno kako je podeljena svaka lekcija, koji su joj ciljevi, najbitniji delovi i slično. Mnogi učenici nemaju nikakav pristup lekciji, što često ume da oteža proces savladavanja gradiva.
  • Povežite nove informacije sa onim što već znate.
  • Pokušajte da na što više načina koristite i manipulišete novim informacijama. Pravite crteže, dijagrame, koristite različite boje…
  • Fokusirajte se na vizuelne delove lekcije. Na primer, u matematici, geometrija ima mnogo više vizuelnih delova od algebre. Fizika je isto tako vizuelnija od hemije. Obratite pažnju na arhitekturu, inženjering, urbanizam, grafički dizajn i slične oblasti jer su sve one izuzetno vizuelne.
  • Tražite otvorene i nezavisne predmete, naročito one koje uključuju rešavanje problema. U suštini, sve što vas aktivira da razmišljate je poželjno.

Navike

  • Uvek imajte krupnu sliku neke lekcije pred sobom. Kada pokušavate da se prisetite nečega, zatvorite oči i pokušajte da vizualizujete informacije. Možete koristiti i kartice sa slikama i rečima jer će vam pomoći da vizualizujete te informacije u mislima i lakše ih se prisetite kad budu potrebne.
  • Kada savladate ovaj koncept, vežbajte što više možete. Naročito je dobro vežbati u novim situacijama i različitim uslovima nego da ponavljate istu vežbu više puta.
  • Koristite mape uma. One su odlične za vizualizaciju ideja, njihovo povezivanje i donošenje zaključaka.
  • Potražite još više izvora vizuelnog materijala za učenje – video snimke, PowerPoint prezentacije, grafikone, mape itd.

Tehnologija

  • Kompjuteri su odličan izvor vizuelnih elemenata koji će vam olakšati učenje. Sve video trake mogu da se pauziraju i stopiraju, koristite ove funkcije kako biste lakše obradili informacije.
  • Koristitite grafičke i trodimenzionalne modele za učenje.

Lekcije

  • Izbegavajte vizuelne smetnje u učionici (prozori, slike na zidu, otvorena vrata, hodnici itd.). Koristite pauze u sred lekcija da obradite nove informacije, postavljajte pitanja kolegama i profesorima.
  • Ilustrujte beleške slikama i grafikonima. Napravite dobar pregled beleški i organizujte ih pomoću mapa uma i drugih tehnika. Uvek imajte pri ruci sumirane lekcije kako biste ih lakše ponavljali.

Čitanje udžbenika

  • Pre nego što počnete da čitate neko poglavlje, pogledajte naslove, podnaslove, tabele, grafikone i slike. Tako ćete lakše dobiti krupnu sliku koja je ključna u vizuelnom učenju.
  • Koristite markere, olovke ili flomastere za obeležavanje bitnih delova lekcije. Nemojte samo da podvlačite, kombinujte to sa zaokruživanjem, strelicama i slično. Nemojte da se ustručavate da pišete sa strane. Što veći trag ostavite u knjizi to će veći učinak biti.

Testiranje

  • Podelite lekciju u listu delova koji treba da se savladaju. Kada završite sa jednim delom, otkačite ga na listi. Time podstičete napredak i učenje će vam ići brže i lakše. Ne morate ići od početka do kraja. Prvo uradite lakše delove za zagrevanje pa pređite na teže. Ovo je jedan od najboljih načina da testirate svoje znanje.
  • Slobodno pogledajte neki odgovor ako ne možete da ga se setite. Sledeći put će vam biti lakše. Ne zaboravite na vizuelne pomagače i asocijacije.
    Eseji, kratki testovi i prezentacije su poželjni vidovi testova.

Saveti

Kopirajte i čuvajte svaki grafik i dijagram

Ukoliko profesor nacrta neki grafik na tabli, precrtajte ga i tražite da sve bude precizno obeleženo. Sve više materijala za učenje se predstavlja u ovom obliku, tako da dostupnost ne bi trebalo da bude problem.

Nabavite dobre udžbenike

Ako možete, potrudite se da vaši udžbenici što više gradiva predstavljaju grafički i vizuelno. Dobri udžbenici će sigurno u velikoj meri povećati vašu sposobnost učenja.

Gledajte video snimke

Video je jedan od najboljih resursa za one koji uče vizuelno. U današnje vreme se na internetu može pronaći velik broj edukativnih video snimaka iz svih oblasti. Ukoliko vladate engleskim jezikom dostupno vam je još više ovakvih izvora znanja.

Koristite markere i naglašivače

Vizuelni tipovi vole da koriste markere, jer oni ističu najvažnije delove teksta jarkim bojama. Ako koristite ovaj metod učenja pokušajte da razvijete svoj sistem boja. Na primer definicije uvek obeležavajte istom bojom. Ovakav način obeležavanja će vam pomoći da se lakše setite određenih stvari.

Prednosti tehnologije u učionici

Prednosti tehnologije u učionici

I danas su neki ljudi skeptični o upotrebi tehnologije u učionici, ali njena primena donosi brojne prednosti. Materijali za učenje prelaze sa štampanih na digitalne a udžbenici postaju dinamični, što znači da se samo učenje može meriti i analizirati.

Obrazovanje po svojoj prirodi proizvodi ogromne količine podataka koju nastavnici mogu iskoristiti da steknu dublje razumevanje o tome šta je učenik naučio, i šta tek treba da savlada. Ove informacije otvaraju mogućnost za personalizovane lekcije, gde bi vežbe i gradivo bili prilagođeni učenikovom ličnom napretku, a manji broj njih bi zaostajao za drugima.

Nastavnicima se otvara mogućnost da uvide koliko su studenti razumeli lekcije. I pre početka časa mogu znati da nekom učeniku treba pomoć u razumevanju konkretnih problema, i koji je procenat učenika spreman za predstojeće testove. Mogu koristiti ovo novo znanje da prekroje časove i pomognu svojm đacima da shvate teške koncepte ili pruže dodatni izazov boljim đacima.

Normalno je da se neki plaše pridruživanja novom i revolucionarnom pokretu, ali što više škola i nastavnika u svoje lekcije uvodi tehnološka rešenja zasnovana na informacijama, ovi strahovi u većini nestaju.

Ključne veštine u savremenom obrazovanju

Procenjuje se da je preko polovine ekonomskog rasta u razvijenim državama u protekloj deceniji proizašlo iz poboljšanja veština i znanja.

Poslednih godina je postalo jasno da osnovno čitanje, pisanje i matematika nisu dovoljni, jer su u 21. veku važne ne-kognitivne veštine – definisane široko kao sposobnosti važne za društvenu interakciju.

Učenje pravih veština od detinjstva je mnogo efektivnije nego da se osoba pokušava prilagoditi u odraslom dobu. Ali čak i ako se u mladosti stekne odlično obrazovanje, veštine u svim oblastima će opadati ako se ne koriste redovno. Učenje u kasnijem dobu pomaže održavanju određenog nivoa veština, ali uglavnom kod onih osoba koje su ranije stekle dobro obrazovanje.

Tehnologija omogućava nove puteve za obrazovanje odraslih, pogotovo u razvijenim državama, ali ne može rešiti sve probleme.

Kao ključne veštine za uspeh u savremenom obrazovanju i poslovanju ističu se:

  • Liderske veštine
  • Digitalna pismenost
  • Sposobnost komunikacije
  • Emocionalna inteligencija
  • Preduzetničke veštine
  • Globalno građanstvo
  • Rešavanje problema
  • Timski rad