Početna Blog Strana 818

Svako drugi u Srbiji koristi društvene mreže

Srbija ima najveći broj korisnika društvenih mreža u regionu, a u Evropi je po tome na sedmom mestu. Iznad svakog evopskog proseka je činjenica da 52% stanovništva jedne države ima nalog na nekoj društvenoj mreži, ali upravo je takvo stanje u našoj zemlji.

“Kada je korišćenje društvenih mreža u pitanju, evropski prosek iznosi 40 odsto ukupnog broja stanovnika jedne zemlje pa je Srbija sa 52 odsto korisnika na samom vrhu pomenute liste. Veći broj korisnika ima samo Norveška i nekoliko zemalja Evropske unije, za koje je možda interesantno napomenuti da su, ukoliko izuzmemo Maltu, sve pozicionirane na severu kontinenta”, objašnjava Petar D. Đorđević, autor istraživanja.

Prema analizama društvenih mreža, veći je broj muškaraca na društvenim mrežama, što je slučaj i u našoj državi kao i u svetu. Posmatrajući starosne grupe koje imaju nalog na nekoj od društvenih mreža, očigledna je dominacija korisnika uzrasta od 18 do 24 godina (31%), posle njih sledi uzrast od 25 do 34 (28%), sledeće mesto zauzima starosna grupa od 35 do 44 godine, dok je korisnika sa 16 i 17 godina podjednako kao onih od 45 do 54 godine.

Ono u čemu je Srbija bez premca u jugoistočnoj Evropi jeste činjenica da je preko milion korisnika Fejzbuka iz naše države. Ovo je pokazalo najnovije istraživanje koje je sproveo Blog adriatalk.com o broju Fejsbuk naloga, a pored naše države istraživanje je sprovedeno i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Makedoniji.

Prema rezultatima tog istraživanja u Srbiji Fejsbuk koristi 1. 041 840 ljudi, Hrvati su na drugom mestu, sa preko 750.000 korisnika, a slede BiH sa 431.640, Slovenija 367.760 i Makedonija sa 349.760.

Kanbera: Grad sa božićnim ukrasima za Ginisa

Povodom božićnih praznika, u australijskoj prestonici, Kanberi, postavljena je svetlosna instalacija koju je Ginisova knjiga rekorda proglasila najvećom svetlosnom instalacijom na svetu.

Reč je o blizu 1.2 miliona LED lampi koje su okačene na 120 kilometara kablova, a sve to je uoblikovano u tri međusobno povezana džinovska božićna poklona.

Ideja koja se realizovala u Ginisov rekord pripada australijskom advokatu Dejvidu Ričardsu. Ova raskošna instalacija je rezultat planiranja dugog više meseci za šta je Ričardsu bila potrebna pomoć.

Volonteri (arhitekte, inžinjeri, građevinske kompanije i inžinjeri zvuka) pomogli su Ričardsu da pretekne predhodne vlasnike ovog rekorda čija je instalacija imala (samo) 181.540 sijalica i bila je postavljena u uzbekistanskom gradu Šurtan.

Božić je vrlo često inspiracija za obaranje rekorda, pa je tako Ričards i prošle godine oborio Ginisov rekord, takođe vezan za svetlosne dekoracije. On je svoju vilu u predgrađu Kanbere okitio sa 502.165 sijalica.

“Božićne svetiljke unose duh slavlja. Ukrašavamo našu kuću godinama i ljudi dolaze iz svih krajeva da vide svetiljke”, izjavio je Ričards.

WhatsApp + Slack + Skype = Wire

U timu koji je stvorio novu aplikaciju pod nazivom Wire nalaze se stručnjaci iz Švajcarske i Nemačke, ljudi koji su predhodno radili za Skype, Apple, Nokia i Microsoft. Wire je, prema rečima Janusa Frisa – idejnog tvorca, “najbolji alat za komunukaciju, jednako lep i koristan”.

Wire za cilj ima da na najbolji način iskombinuje funkcije WhatApp-a, Slack-a i Skype-a. Ova aplikacija namenjena je za razmenu poruka i razgovore za Android, iOS (iPhone i iPad) i OS X platforme, dok će se browser verzija pojaviti nešto kasnije.

Wire se fokusira na jednostavan, minimalistički dizajn, uz interfejs baziran na gestovima za navigaciju. Pored razgovora “jedan na jedan”, Wire podržava i grupne razgovore a kvalitet poziva putem ove aplikacije biće daleko iznad proseka, zahvaljujući novim Opus “open-source” audio kodecima, dok video pozive još uvek nije moguće obavljati preko ove aplikacije, ali je najavljena i ta opcija.

Wire je moguće besplatno preuzeti u Apple i Android prodavnicama.

Godišnja izložba strip umetnika

U Galeriji Doma omladine Beograda održava se treća godišnja izložba Udruženja stripskih umetnika Srbije (USUS). Izložba će biti otvorena od 4. do 14. decembra i prikazaće radove umetnika koji su saradnici najvećih izdavačkih kuća u Evropi i Americi („Boneli“, „Lombar“, „Glena“, „Delkur“, „DC“, „Marvel“, „Dizni“), kao i dela sa lokalnih scena Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i drugih zemalja u kojima Udruženje ima članove.

Ovogodišnja izložba otvara se radovima Dragoljuba Nedeljkovića, Novice Kruljevića, Jovana Stojanovića, Brane Nikolića, Laze Sredanovića i Radivoja Bogičevića, a završava se najmlađim strip-umetnicima u Srbiji koji su u uzrastu od 14 do 19 godina, među kojima su Milica Mastelica, Jelena Vučić, Marijana Kostić, Mina Davić, Julija Sradik i Anastasija Aleksić.

Svaka godišnja izložba USUS kao razultat ima kolornu knjigu od 64 strane u kojoj se nalaze tematski članci, studije i bibliografije vezane za strip i popularnu kulturu u našoj zemlji. Pored knjige kao produkta organizovane godišnje izložbe postoji i katalog radova koji su se našli na izložbi.

Monografija-katalog za 2013.godinu obeležila je godišnjicu rođenja Petra II Petrovića Njegoša, dok će monografija koja prati ovogodišnju izložbu sadržati deo posvećen Velikom ratu.

Temat koji se nalazi u novom katalogu na 15 strana delo je Zorana Stefanovića i nosi naziv “Užasi, junaštva, opstanci i nadanja: Prvi svetski rat u srpskom i jugoslovenskom stipu”. To je prvi put da se u regionalnoj pop-kulturi donese istoriografski pregled, bibliografija i stripografija na temu Prvog svetskog rata.

Osim temata o Velikom ratu, ova monografija donosi različite tekstove, vesti, izveštaje, prikaze, obeležava završetak prvog ciklusa serijala “Vekovnici” scenariste Marka Stojanovića i radove oko 70 crtača Jugoistočne Evrope, kao i in memorioam uglodnom piscu i likovnom umetniku Miodragu Krstiću – Profketu (1959 – 2014).

U saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Srbije, Francuskim institutom u Srbiji i drugim ustanovama u zemlji i svetu, Udruženje stripskih umetnika Srbije postoji i realizuje svoje projekte već šest godina.

Ovogodišnju manifestaciju će u 19 časova otvoriti predsednik USUS-a Zoran Tucić.

Šta rade tinejdžeri kad im roditelji “popuju”?

Kada roditelji “popuju” svojim tinejdžerima, oni najčešće “pauziraju” svoj mozak i isključe se, otkrivaju američki naučnici.

Proučavajući aktivnost mozga adolescenata, istraživači sa Univerziteta u Pitsburgu, kao i naučnici sa Harvarda i Berklija došli su do zanimljivih podataka. Tokom testiranja, gde su ispitanici bili prosečne starosti od 14 godina, puštali su snimke pridika njihovih roditelja a reakcija ispitanih pubertetlija bila je iznenađujuća.

Skeniranjem mozga prikazale su se moždane aktinosti gde se vidi da je moždana zona za negativne emocije tokom testiranja bila veoma aktivna, dok je deo mozga za razumevanje sagovornika bio skoro potpuno pasivan.

Američki naučnici su rezultatima ovih istraživanja pokušali da “opravdaju” učestale konflikte između roditelja i adolescenata. Kako zaključci ovih studija prikazuju, tinejdžeri su nesposobni da se suoče sa jakim emocijama pa zbog toga često ne mogu da shvate zbog čega se njihovi roditelji ljute na njih.

Rezultat ovih konfuznih emotivnih stanja prosečnog četrnaestogodišnjaka jeste da ili plane ili da se potpuno zatvori u sebe, što ne pomaže poboljšanju odnosa sa roditeljima.

Kako očuvati dečije poverenje

Kako odrastaju, deca sve manje imaju poverenja u svoje roditelje. Vremenom deca očekuju argumente za sve što im roditelji kažu, dok su u najranijem dobu slepo verovali svemu. Ali to što traže obrazloženje zapravo je ključno i predstavlja neku vrstu testa za roditelje.

Samim tim što dečije poverenje nije nešto što se podrazumeva, već je nužno na tome raditi, roditelji bi trebalo više pažnje da obrate na argumente koje deca od njih traže. Doslednost i strpljenje pri objašnjavanju svega što je mališanima potrebno i što traže od svojih roditelja je ključ poverenja. Naravno, ukoliko roditelji lažu svoju decu, ne ispunjavaju data obećanja i ne slušaju potrebe svoje dece, oni im nikada neće verovati.

Kada deca, pored mame i tate, počnu da se u životu sreću sa još nekim odraslim osobama koji im postaju uzori (vaspitači, učitelji, treneri) tada tek počinju da preispituju svoje mišljenje o roditeljima koji su do tada bili svemogući i sveznajući.

Ali kako bi odnos sa decom održali na istom nivou, roditelji moraju da se pridržavaju ustaljenih navika u vaspitanju i da provode kvalitetno zajedničko vreme, bez obzira na sve. Jer ukoliko se dete oseti zapostavljeno, iako to ne mora biti realna situacija, na putu je da prestane da veruje roditeljima.

Poverenje se najbolje stiče delima jer, kako tvrde psiholozi, deca upijaju sve što se dešava u njihovom okruženju. Ni jedan razgovor o poverenju neće imati dovoljno dobar efekat na dete, ali ukoliko roditelj ispunjava sitna, svakodnevna obećanja, dete zna uvek da ima na koga da se osloni, šta god da je u pitanju. Pri tom, kada ispunite obećanje prema detetu ne treba naglašavati koliko ste se žrtvovali zbog toga jer će se onda ono osetiti kao vaš teret.

Dozvoliti detetu da odrasta jedan je od bitnijih stavki za bolji odnos. Umesto da se prema malom školarcu odnosnite kao da je beba, bolje mu se obratite, uz primeren rečnik, kao prema jednakom sebi.

Kako se mališani ne bi osećali manje vrednim trebalo bi ih saslušati a ne ispitivati i proveravati. Takođe, njihovi problemi i nedoumice znaju da budu smešni i slatki, ali za njih je to tada jako strašno a još gore će im biti ukoliko im se budete zbog toga smejali.

Roditelji vole poslušnu decu a deca se osećaju vrlo ponosno kada ispune roditeljska očekivanja. Međutim, ništa od toga ne valja ukoliko nije umereno. Ukoliko dete radi samo ono što mu vi kažete nikada neće uspeti da izgradi svoje mišljenje i stav a pri tom će imati strah ako ne uspe u onome što misli da očekujete od njega. Zato je uvek bolje da kod deteta stvorite osećaj sigurnosti, da može da ima poverenja u vas i da može sa vama da podeli i uspehe i neuspehe.

Pohvaliti dete kada se trudi, kada uspešno prevaziđe svoje svakodnevne izazove, ali takođe treba pronaći način na koji će detetu biti skrenuta pažnja kada nešto nije u redu a da pri tom ono ne pomisli da je zbog neke njegove greške vaš odnos narušen.

Sva deca tokom razvoja prolaze kroz različite faze, ali ukoliko uspostavite dobar odnos koji je utemeljen na poverenju, sve promene će i roditeljima i deci lakše pasti. Kada dete zna da je unutar porodice zaštićeno, da je to utočište i sigurno mesto, onda će poverenje biti nešto što nikada neće prestati.

“Sve je moguće” od 4. do 7. decembra

Najveći festival nauke u regionu održaće se od 4. do 7. decembra u Beogradu. Osmi put po redu ova manifestacija se održava u “festivalskoj četvrti” na tri lokacije – Zepter Expo Centar (bivša RK Kluz), Studentski kulturni centar i Galerija Narodne banke Srbije.

Festival nauke bavi se promocijom nauke i obrazovanja kroz moderne metode koje su zanimljive svim uzrastima. Ovogodišnji partner Festivala nauke je Francuska koja će posetiocima u SKC-u predstaviti svoj naučni kafe. Francuski naučnik Fabian, deo trupe “Les Atomes Crochus”, držaće radionice o iluzijama i na taj način pokazati da je u nauci sve moguće, kako kaže i slogan festivala.

U Zepter Expo Centru, Masarikova 4, biće više od 30 postavki gde će demonstratori iz pedeset naučnih institucija približiti svet nauke.

Svemoguća zona je novi deo festivala koji će biti lociran u prostoru RK Kluz. Radionica i laboratorija u isto vreme, Svemoguća zona je mesto gde će svi kreativni i inovativni ljudi moći da pokažu svoje veštine i znanja.

U svečanoj sali Studentskog kulturnog centra (Kralja Milana 48) održavaće se naučno-zabavni program i predstave, kao i brojne radionice koje će posetiocima otkriti svemoguću nauku.

Zelena zona, Galerija Narodne banke Srbije – Nemanjina 17, osmog po redu Festivala nauke ponudiće savete i znanja o reciklaži i ekologiji, kao i kako da izlečimo i sačuvamo planetu – naš dom.

Konačno bajke braće Grim bez cenzure

Braća Grim - Jakob i Vilhelm

Bajke čuvene braće Grim “pretrpele” su mnogobrojne cenzure. Originalna verzija njihovih bajki nije ni slična onoj verziji koju smo mi imali prilike do sada da čitamo. Mnoge bajke koje su Jakob i Vilhelm Grim napisali pre dva veka vremenom su doživljavale promene koje su nametane od stane društva i crkve.

Kako bi bajke bile primerene srednjem sloju tadašnjeg nemačkog društva, braća Grim su svakim novim izdavanjem knjiga malo po malo unosili izmene u svoje bajke. Što su bajke postajale konzervativnije to su bile popularnije i to je sve veći broj roditelja imao želju da ih čita svojoj deci pred spavanje.

Urednik novog izdanja knjige bajki braće Grim je profesor nemačkog jezika i uporedne književnosti na Univerzitetu u Minesoti, Džek Zajps. Razlog za objavljivanje ove knjige je, kako kaže profesor Zajps, to što je “vreme da roditelji i izdavači prestanu da cenzurišu priče za decu”. Pored toga, Džek Zajps smatra da je su bajke Grimovih u originalu prikazivale “snažni i naivni duh usmene tradicije” nemačkog naroda, a da se zbog uticaja hrišćanske sentimentalnosti i puritanske ideologije upravo to izgubilo.

Cilj Grimovih bio je da sačuvaju deo nemačkog kulturnog nasleđa i da kroz bajke, mitove, sage, poučne priče i priče o životinjama prikažu duh svog naroda. Bavili su se istraživanjem nemačkog jezika i prikupljanjem narodnih umotvorina na kojima su im se bazirale knjige. Njihov rad u početku nije naišao na podršku ali uskoro im se, naizgled uzaludan desetogodišnji rad na prikupljanju nemačkih bajki i legendi, isplatio i doneo besmrtnost.

Nakon dva veka svi znaju priče o “Uspavanoj lepotici”, “Vuku i sedam jarića”, “Hrabrom krojaču”, “Palčiću”. Pitanje je da li bi i bez promena kroz koje su ove priče prošle ipak svi znali za njih ili im je bila nužna cenzura kako bi (p)ostale besmrtne?

Ali čak i bez delova bajki u kojima se opisuju ubistva, delova koji prikazuju kanibalizam i slično, ove bajke bile su zabranjene u jednom periodu. Za vreme Trećag rajha one su korišćene za podsticanje nacionalizma zbog čega su nakon Drugog svetskog rata bile zabranjene u nemačkim školama.

Britanski major Ti Džej Leonard tvrdio je da su ove bajke pomogle Nemcima da svoju decu nauče “raznim vrstama varvarizama” i pomogle im da prihvate ulogu egzekutora kao svoju. Nemački pisac Ginter Birkenfeld smatrao je da se u bajkama nalazi odgovor na pitanje kako su Nemci uspeli da podnesu zverstva koja su se događala u Aušvicu.

Kada su bile zabranjene u Nemačkoj, priče braće Grim našle su svoje mesto u Holivudu pod okriljem Volta Diznija i na još jedan način osigurale sebi večno postojanje kao deo detinjstva mališana u celom svetu.

Izvor: Večernje novosti

Kako bezbedno kupovati onlajn

Kako bezbedno kupovati onlajn

Internet je pored načina za brzo i lako dolaženje do informacija postao i način za kupovinu “iz fotelje”. Na internetu se može pronaći dosta povoljnih stvari, ali je i veliki rizik od prevare.

Zbog toga treba paziti prilikom onlajn kupovine i preduzeti određene mere za zaštitu vaše kreditne kartice.

Predstavljamo vam mere opreza koje možete preduzeti kako biste se zaštitili prilikom onlajn kupovine.

Napravite karticu koju ćete koristiti u te svrhe

Uglavnom se radi o karticama koje vam dozvoljavaju da potrošite onoliko novca koliko na njoj ima. Većina korisnika uplaćuje novac na kartice koje su namenjene onlajn plaćanju neposredno pre kupovine, a uplate onoliko novca koliko im je potrebno da kupe to što žele.

Ukoliko neko i dođe do vaših podataka, neće na raspolaganju imati previše novca i nećete preći u minus.

Podatke o platnoj kartici unosite samo na proverenim sajtovima

Prilikom kupovine obratite pažnju na adresu sajta, kao i na to da li sajt poseduje sertifikat o digitalnoj sigurnosti kako biste se uverili da podatke poveravate sajtu koji ih štiti i enkriptuje.

Podatke o kreditnoj kartici nikome nemojte slati putem interneta.

Obratite pažnju na izveštaj iz banke

Iako veliki broj banaka ima složene sisteme koji mogu da spaze neodobreno korišćenje kartice, bitno je da i vi pratite izvode iz banke. Ukoliko primetite nešto sumnjivo, potrebno je odmah da obavestite banku.

Aktivirajte dodatno obezbeđenje

Mnoge kreditne kartice imaju dodatni nivo obezbeđenja koji često ne bude aktiviran od samog početka. Neke kartice imaju opciju da korisnik mora da unese privatni kod svaki put kad dođe do kupovine na određenom sajtu i taj kod se nikad ne otkriva prodavcu.

Pored ličnog koga, neke banke imaju i sopstvene šifre koje vam šalju na telefon prilikom kupovine.

Proverite podešavanja u vašem brauzeru

Na sajtovima gde unosite podatke o kreditnoj kartici nikako nemojte uključivati automatsko čuvanje šifri.

Razumno koristite karticu

Rizik da postanete žrtva prevare ili krađe podataka značajno se smanjuje ukoliko odaberete opciju da prodavac ne čuva vaše lične podatke, ukoliko je ta opcija dostupna. Tada podatke unosite svaki put kada nešto kupujete.

Osim toga, dobar način zaštite je i korišćenje drugačije šifre za svaki nalog koji napravite na internetu.

Izvor: 24 sata

Šta sve ljudsko telo može da izdrži

Šta sve ljudsko telo može da izdrži

Dobro je poznato da ljudi treniranjem mogu da očeliče svoje telo i da izdrže neke stvari za koje bi većina nas rekla da su nemoguće.

Ipak, ljudsko telo je i bez treniranja napravljeno tako da izdrži mnoge stvari. Pogledajte šta je to sve ljudsko telo spremno da istrpi.

Vrućina

Većina ljudi nakon što provede deset minuta na 60 stepeni Celzijusa doživi hipertermiju, odnosno pregrevanje. Ipak, naučnici tvrde da to nije ljudska granica izdržljivosti visoke temperature, već da sigurna smrt nastupa za nekoliko sekundi tek na 140 stepeni ili više. Zanimljiva je činjenica i da vatrogasci pod punom zaštitnom opremom mogu da izdrže temperaturu od oko 95 stepeni.

Hladnoća

Preživljavanje pri ekstermnim hladnoćama povezano je sa temperaturom koju naše telo uspe da zadrži, kretanjem ili zaštitnom odećom. Telo počinje da se hladi kad mu temperatura padne na 35 stepeni Celzijusa, svest se gubi kada ona padne ispod 27 stepeni. Za smrtonosnu granicu se uzima temperatura od 22 stepena Celzijusa. Dokazano je i da hipotermija nastaje nakon provedenih pola sata u vodi temperature 4 stepena.

Ubrzanje

Grudni koš je napravjlen da štiti srce i pluća od jakih udaraca, ali i od pomeranja koje može da prouzrokuje kretanje. Stručnjaci iz NASA svemirske agencije kažu da najveće ubrzanje koje telo može da podnese pri bočnom kretanju iznosi 14G (gde je 1G sila normalne gravitacije na Zemljinoj površini), pri kojoj bi se organi već odvojili jedan od drugog. Kod kretanja naglavačke telo može da izdrži najvišu silu od 8G, a pri uspravnom kretanju napred ili nazad granica je oko 40G.

Telesna temperatura

Kada se razbolimo, dolazi do reakcije imunog sistema i telesna temperatura nam se povećava. Kada ona dostigne 43 stepena Celzijusa, može doći do oštećenja mozga, a 44 stepena znači sigurnu smrt. Razlog za to je što to povećanje temperature prouzrokuje raspadanje proteina u telu, a posledica toga je “zakuvavanje” organa.

Visina

Ukoliko atmosferski pritisak padne ispod 57%, dolazi do gubljenja svesti. To odgovara nadmorskoj visini od oko 4.572 metra. Ipak boravak na većim visinama od ove neće ubiti one koji su se spremili – planinari pripremaju svoje telo za ove visine i pad nivoa kiseonika tako što nose kiseonik u bocama. Međutim, čak ni oni ne bi preživeli dugo na visini iznad 7.925 metara, što predstavlja ljudsku granicu.

Glad

Opšte pravilo glasi da čovek može da izdrži najviše tri nedelje bez hrane, ali često se javljaju izuzeci ekstermnog preživljavanja. Na preživljavanje bez hrane često utiče i telesna masa koju osoba ima pre gladovanja, što znači da osobe veće težine mogu duže da crpe rezerve koje su nakupljene. Ipak, nakon 45 dana bez hrane, više od 90% ljudi gubi 30% telesne težine, što izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.

Dehidracija

Više od 80% ljudi dospelo bi u stanje ozbiljne dehidracije ako samo tri dana ne bi pilo vodu, a nakon sedam dana bez kapi tečnosti niko ne bi mogao da preživi.

Izvor: 24 sata