Pri odabiru fakulteta na kojem će studirati i smera koji će pohađati, budući studenti imaju različite kriterijume.
Za neke je najbitnije da studiraju ono što ih interesuje, nekim je bitnije da sa tom profesijom nađu dobro plaćen posao, na neke najviše utiče mišljenje roditelja i prijatelja, a ima i onih studenata koji upisuju određen studijski program jer nisu imali ideju za nešto drugo, a bilo im je najbitnije da upišu fakultet.
Prema istraživanju koje je sproveo naš portal, a u kom je učestvovalo 1.069 ispitanika-studenata, na pitanje – zašto ste se odlučili za smer koji studirate? – oni su odgovorili na sledeći način:
Više od polovine studenata (54%) je smer koji studiraju upisalo zbog toga što vole tu oblast;
Gotovo da je ujednačen broj onih koji su upisali smer zbog visokih plata koje bi mogli imati ako se budu bavili tom profesijom (20%) i onih koji nisu znali šta bi drugo upisali (19%);
Najmanje je studenata (7%) kod kojih je u izboru studijskog programa presudio uticaj roditelja i prijatelja.
Tihomir, student Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu:
“Završio sam srednju ekonomsku školu jer sam za ovu školu imao dovoljno bodova nakon osnovne škole, pa je to razlog zbog kog sam upisao Ekonomski fakultet. Mislim da sam vremenom zavoleo ovu profesiju i jednostavno nisam znao šta drugo da upišem, jer šta god da sam drugo hteo, trebalo bi mi dosta vremena da spremm prijemni. Bilo mi je jednostavnije da nastavim u istoj profesiji i da se onda, nadam se, i bavim ovim poslom. U svakom slučaju, bilo mi je najbitnije da upišem nešto i da steknem diplomu fakulteta, a Ekonomski fakultet je bio logičan nastavak mog školovanja, bar ja tako mislim.”
Zorana, studentkinja novinarstva na Fakultetu političkih nauka u Beogradu:
“Studiram novinarstvo zbog toga što želim da se bavim tom profesijom, to je ono što ja volim i što ću moći sa velikom željom da radim ceo život. Odavno mi je poznato da ova profesija nije jedna od najplaćenijih, a to mi svakako nije ni bitno. Novinarstvo mi može doneti mnogo više mogućnosti nego neka druga profesija sa liste najplaćenijih. “
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, najveće šanse za zapošljavanje na tržištu rada imaju visokoobrazovani profili – inženjeri elektrotehnike, IT stručnjaci, inženjeri elektronike, mašinstva i građevine sa odgovarajućim licencama, matematičari, nastavnici stranih jezika, lekari sa odgovarajućim specijalizacijama – anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi, ginekolozi, diplomirani farmaceuti, kao i stručnjaci za finansije, odnosno računovođe.
Aleksandar, student arhitekture u Beogradu:
“Ja studiram arhitekturu jer sam odrastao uz da ću, kao i moji roditelji, biti arhitekta i da ću se time baviti. Svestan sam da je to dobra profesija, pa sam mislio da će mi biti lakše da kad završim nađem posao, jer mi u tome mogu pomoći i roditelji. Međutim, sad sam na pola studiranja i tražim način da se prebacim na drugi fakultet, jer nisam siguran da ću završiti arhitekturu. To je ipak bila pogrešna odluka, ali možda još nije kasno da pronađem način da se bavim nekim drugim poslom u životu. “
Rezultati ankete sajta edukacija.rs
Zahvaljujemo se Marku Kačareviću na fotografiji studentska knjižica-indeks.
YouTube je prešao sa Flash na HTML5 plejer koji provereno donosi kvalitetniji rad, bolje preformanse, a štedi bateriju kada se YouTube koristi na mobilnim uređajima.
Rok za prijavu: 03. februar 2015. godine Zemlja: Velika Britanija Jezik: Engleski Oblast: Vizuelne umetnosti Nivo studiranja: Master studije, Doktorske studije Website:www.smo.uhi.ac.uk/en/ealain-is-cultar/jon-schueler
Sabhal Mòr Ostaig, nacionalni centar za keltski jezik, kulturu i umetnost (Škotska) u saradnji sa dobrotvornom organizacijom Džon Šuler otvaraju treće po redu takmičenje za stipendiju Džon Šuler, koje će se održati u rezidenciji vizuelnih umetnosti na ostrvu Skie, u Škotskoj, u periodu od 20. jula do 09. oktobra 2015. godine.
Godišnja (2013. – 2016.) dodeljivanja stipendija u oblasti vizuelnih umetnosti je manifestacija koja se organizuje u sećanje na život, rad i umetnički uticaj međunarodno priznatog umetnika i apstraktnog ekspresioniste Džona Šulera (1916. – 1992.), u znak priznanja za njegovu posebnu vezanost sa pejzažem i prirodnom okolinom.
Ciljevi boravka na ostrvu su:
Da se obezbedi vizuelnom umetniku da radi na najvišem nivou savremene prakse i istraživanja, unapređenja i proizvođenja u jedinstvenom ambijentu.
Da promoviše Skie, Irsku i Škotsku kao uzbudljivo, posebno i inspirativno mesto za rad savremenog umetnika, i da unapredi razmenu ideja.
Kvalifikovanost
Rezidencija je otvorena za međunarodne savremene umetnike koji se bave vizuelnim umetnostima a gaje interesovanje, ili bar delimično interesovanje, za pejzaž i okolinu. Umetnici koji konkurišu moraju imati završeno obrazovanje iz oblasti umetnosti najmanje tri poslednje godine.
Stipendija
Izabrani umetnik će dobiti:
prebivališnu taksu u iznosu od 8.000 funti za period od 12 nedelja;
džeparac u iznosu od 500 funti za troškove;
meštaj u kampusu;
snadbevanje umetničkog studija sa ICT podrškom;
putne troškove, povratnu kartu, kao i troškove boravka u rezidenciji na ostrvu Skie.
Prijava
Zainteresovani umetnici mogu se prijaviti putem interneta i tom prilikom ostaviti tražene podatke:
pisanu izjavu (najviše 200 reči);
rezime umetničkih dostignuća/ izložbi/ projekata/ nagrada (najviše 200 reči);
viziju i obrazloženje zašto bi upravo rad u ovakvim uslovima doveo do nameravanog unapređenja umetničke prakse (najviše 500 reči);
CV;
nacrt putnih troškova za: a) prisustvo na intervjuu u Edinburgu, b) troškove putovanja na ostrvo u oba smera;
rezime i spisak 6 radova propraćeni prikladnim podacima i slikama, sa imenom autora, naslovom rada, dimenzijama, mediju i godinom nastanka;
propratni materijal: poslati 6 slika (u jpg formatu)m, ili 3 video rada ili kombinacija slika i video snimaka, trajanja najviše 3 minuta po svakom sa linkovima koji upućuju na vimeo/youtube ili prikazi rada u .mov/.avi/.wmv/.mpeg formatu. Slike moraju biti obeležene rednim brojem (1-6).
Prosvetari, članovi četiri reprezentativna sindikata, organizovali su protestnu šetnju i akademiju na Savindan, sa ciljem da ukažu na položaj prosvetnih radnika i obajsne razloge za štrajk koji traje dva meseca.
Rok za prijavu: 23. februar 2015. godine Država: Indonezija Jezik: Engleski Email za prijavu:[email protected] Oblast: Turizam i ugostiteljstvo, Filologija, Muzička umetnost, Likovna umetnost, Književnost Nivo studija: Osnovne studije, Master studije Trajanje: 2 semestra Website:darmasiswa.kemdikbud.go.id
Darmasiswa je program stručnog usavršavanja koji vlada Indonezije inicira radi diplomatske saradnje za strane studente, a radi se o proučavanju jezika Indonezije, tradicionalnih zanata i kulture Indonezije, kulinarstva i turizma.
Kandidat dobija mogućnost izbora između više institucija (univerziteta) koje sprovode program. Darmasiswa je program stipendiranja otvoren za sve studente iz zemalja koje održavaju diplomatske odnose sa Indonezijom, bez ograničenja u pogledu nivoa studiranja, a program obuhvata izučavanje jezika, umetnosti, muzike, zanata raspoređenih u 53 visokoškolskih ustanova u različitim gradovima Indonezije. Organizator ovog programa je Ministarstvo prosvete i kulture, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova.
Svrha Darmasiswa programa je povećanje i podsticanje interesovanja za indonežanski jezik i kulturu među građanima iz drugih zemalja. Program je takođe dizajniran tako da poboljša međusobno razumevanje i da obezbedi jaču kulturnu vezu između različitih zemalja. Interesovanje stranih studenata da se prijave za učešće u ovom programu je u sve većem porastu svake godine, naročito u poslednjih pet godina.
Ponude u okviru programa
Studentima koji žele da se bave izučavanjem indonežanskog jezika, umetnosti, kulinarstva i turizma se nudi redovan jednogodišnji program stipendiranja u visokoškolskim ustanovama Indonezije.
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić uručio je Svetosavske nagrade za doprinos kvalitetnom obrazovanju i vaspitanju tokom 2014 godine.
Nagradu “Zlatno jaje”, koju dodeljuje žiri, dobio je francuski film “Stela maris” reditelja Đakoma Abrucezea, dok je na drugom mestu srpski reditelj Marko Sopić sa filmom “Torba”, a treće mesto pripalo jeislanđaninu Gudmunduru Arnaru Gudmundsonu koji je režirao film “Kitova dolina”.