Početna Blog Strana 282

Uzrok masovnog izumiranja je vruća voda u okeanima?

Naučnici smatraju da su otkrili uzrok koji je doveo do najvećeg masovnog izumiranja na Zemlji.

Reč je o lančanoj reakciji, koja se može ponoviti zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim delovanjem.

“Veliko umiranje”

U procesu koje je nazvano “Veliko umiranje”, pre 250 miliona godina, izumrlo je oko 90 odsto morskog života i 70 odsto kopnenih životinja.

Naučnici su teoretisali i smatrali da su masovne vulkanske erupcije izazvale taj kataklizmički događaj. Nova studija je pokazala da su vulkanske erupcije dovele do porasta temperature okeana za oko 11 stepeni, što je dovelo do drastičnog pada količine kiseonika.

Nedostatak kiseonika je izazavao masovno izumiranje morskih životinja.

Nakon erupcije vulkana, nivo ugljen-dioksida, odnosno gasa koji “zadržava i zarobljava toplotu”, dostigao je nivo 12 puta veći nego što je danas.

Podaci koji su dobijeni nakon nove studije, analizirani su. Naime, naučnici su testirali i proučavali desetine savremenih životinja, kako bi ustanovili šta im se dešava u toplijoj vodi s manje kiseonika. Analiza im je omogućila da razumeju veliko izumiranje u prošlosti.

Koautor studije i naučnik o Zemlji s Univerziteta Vašington, Kertis Dojč, objašnjava da savremena aktivnost ljudi ne zagreva Zemlju, ni blizu koliko se ona zagrevala prirodno, pre 250 miliona godina, ali da ta aktivnost postavlja budućnost čovečanstva u kategoriju kandidata za istinsku katastrofu.

Drevno izumiranje “pokazuje šta se nalazi na kraju puta kojim čovečanstvo ide”.

U studiji se navodi i računica prema kojoj ispuštanje ugljen-dioksida, do 2300. godine, dovodi do izumiranja životinja za 35 do 50 procenata broja koji se dogodio u “Velikom umiranju”.

Paleontolog Univerziteta u Lidsu, Pol Vignal, istakao je da nijedan postojeći scenario globalnog zagrevanja ne predviđa rast temperature od 20 stepeni narednih nekoliko vekova, međutim to bi se moglo desiti za 1.000 godina.

Drugi naučnici navode da ova studija pruža zastrašujući pogled na budućnost Zemlje.

Izvor: nationalgeographic.rs

Rusija osvaja Mesec?

Ruska državna svemirska agencija “Roskosmos”, objavila je da bi svemirski brod “Federacija” mogao obleteti Mesec.

Postoji verovatnoća da ova letelica bez posade, obleti Mesec 2026. godine.

Put na Mesec

Kako navode iz svemirske agencije “Roskosmos”, početkom 2030-ih, letelica bi na površinu Meseca mogla da preveze i ruske kosmonaute.

Probni letovi oko Zemljine orbite započeće 2023. godine, iako su probni letovi bez posade bili planirani za 2015. godinu.

Ove 2018. godine trebalo je da bude izveden prvi let broda sa posadom.

Foto: Youtube/Printscreen

Naučnici otkrili da 12 najvlažnijih dana pokrije polovinu ukupnih godišnjih padavina!

Na osnovu podataka prikupljenih iz 185 meteoroloških stanica širom sveta, naučnici su došli do otkrića, da 12 najvlažnijih dana pokrije polovinu ukupnih godišnjih padavina.

Američki nacionalni centar za atmosferska istraživanja došao je do računice prema kojoj, u proseku, na bilo kom mestu na svetu, u jednom danu padne kiše koliko za ostalih 30 dana u mesecu.

Kišni dani

Istraživanje je trajalo šesnaest godina, a naučnici tvrde da je u pitanju dovoljan period, odnosno da klimtske kratkotrajne promene, ne utiču na verodostojnost rezultata.

Naučnici su na osnovu 36 klimatskih modela, predvideli da će do kraja 21. veka, usled povećanja efekta staklene bašte, ovaj broj biti još manji. Prema predviđanjima, za polovinu ukupnih godišnjih padavina biće dovoljno 11 dana.

Kada je raspored padavina u pitanju, doći će do neujednačenja, a promenu će najviše osetiti poljoprivrednici.

Ukoliko se neujednačenost bude povećavala, moglo bi doći do brojnih problema poput nižeg prinosa glavnih useva ili učestalijih poplava.

Izvor: nationalgeographic.rs

Međunarodni dan ljudskih prava

Danas, 10. decembra obeležava se Međunarodni dan ljudskih prava.

Prvi član Opšte povelje o ljudskim pravima glasi: “Svi ljudi rođeni su slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima”.

Čovek poseduje ljudska prava od rođenja i ona su neotuđiva i regulisana nizom međunarodnih dokumenata.

Međunarodna regulativa ljudskih sloboda i prava utvrđena je Poveljom Ujedinjenih nacija 1945. godine.

Ujedinjene nacije utvrdile su Povelju kao globalni cilj i definisale je kao nužnu saradnje među državama. To podrazumeva rešavanje međunarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne prirode, unapređivanje i podsticanje poštovanja prava čoveka i osnovnih sloboda bez obzira na rasu, pol, veru.

Opšta deklaracija Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima proglašena je 10. decembra 1948. godine.

Ovo su manje poznate zanimljivosti o ljudskoj psihi!

Psiholozi koji istražuju način na koji mozak funkcioniše ističu da postoji nekoliko zanimljivih stavki koje su manje poznate.

Manje poznate zanimljivosti

Visok koeficijent inteligencije i mali krug prijtelja

Stručnjaci navode da osobe koje imaju visok koeficijent inteligencije imaju mnogo manje prijatelja. Naime, istraživanja su pokazala da su naši preci formirali prve zajednice kako bi što lakše preživeli teške uslove. Ljudi, danas, formiraju prijateljstva ali iz različitih razloga.

Studije su pokazale da osobama sa visokom inteligencijom ne treba puno prijatelja, jer je njihov mozak zaposlen rešavanjem ozbiljnih problema, a višak komunikacije smatraju gubitkom dragocenog vremena.

Psiholozi smatrju da druženje sa različitim tipovima ljudi pomaže razvoju mozga i utiče na zdravlje i raspoloženje.

Depresija utiče na boje

U stanju depresije, ljudski mozak je osetljiviji na boje, te je raspoznavanje nijansi i intenziteta boja, dosta lošije.

Hvalisavci daju slabe rezultate

Osobe koje se hvale da će uraditi mnogo, na kraju ipak ne urade ništa.

Stručnjaci ističu da planove ne treba otkrivati.

Razmišljanje na stranom jeziku pomaže u donošenju važnih odluka

Studije su pokazale da za donošenje velikih i bitnih odluka morate da razmišljate na stranom jeziku, jer se na taj način aktivira racionalniji deo mozga, odnosno situacija se jasnije sagledava, a problem lakše rešava.

Mladi su skloniji depresiji

Istraživanje koje sprovedeno, uključilo je mlade ljude od 30 godina, iz različitih delova sveta, a rezultati su pokazali da podnose više stresa i pate od anksioznosti i depresije.

Sreću je moguće kupiti

Sreća nema cenu?

Osećaj sreće možete kupiti onda kada novac koji ste planirali da potrošite na sebe, potrošite na nekoga iz vaše porodice ili na bliske prijatelje.

Istraživanja su pokazala da onda kada usrećimo druge, usrećili smo i sebe. Na taj način utičemo i na samopouzdanje.

U Luksemburgu je besplatan javni prevoz?

Zahvaljujući planu i predlogu koalicione vlade premijeraKsavijera Betela, Luksemburg će postati prva zemlja na svetu s besplatnim javnim prevozom u svim prevoznim sredstvima.

Predviđaju da će korišćenje prevoza poput vozova, tramvaja i autobusa biti besplatno od narednog leta.

Olakšice za građane

Naime, trenutno su u Luksemburgu tarife ograničene na dva evra za sva putovanja koja su kraća od dva sata unutar zemlje.

Glavni grad Luksemburg ima oko 107.000 stanovnika, a 400.000 putnika svakodnevno prelazi granicu zbog posla. 

Ukidanjem poreza, za putnike će u velikoj meri biti olakšan deo troškova.

Poznato je da je Luksemburg ranije uveo i besplatan prevoz za mlađe od 20 godina.

Izvor: nationalgeographic.rs

Kako starimo pojedini organi rastu?

Stručnjaci ističu zanimljive činjenice. Naime, osoba od 50 godina je tokom života prepešačila oko 120.000 kilometara.

Čovek je do 50 godine, izgubio oko polovinu masnih obloga na tabanima i vrlo je moguće da će mu biti potrebne veće cipele u odnosu na one koje je nosio u dvadesetim godinama.

Telo se menja

Nos i uši nisu jedini delovi tela, odnosno organi koji rastu kako starimo.

Tokom godina, dolazi i do rasta tabana. Naime, do toga delimično dolazi i usled viška kilograma, koji stvaraju veći pritisak na stopala. Takođe do rata stopala može doći i zbog toga što su ligamenti i tetive izgubili na elastičnosti.

Stopala rastu i u trudnoći, zbog lučenja hormona i opuštanja ligamenata.

Gubitak estrogena i druge hormonske promene povezane su sa manjom gustinom kostiju, usled čega dolazi do osteoporoze. Osteoporoza povećava rizik od stresnih fraktura u bilo kojoj od kostiju stopala.

Stručnjaci Medicinske škole sa Harvarda ističu da je stres veći od čvrstine i elastičnosti kosti, te ona popušta i kao rezultat dolazi do frakture. Potrebno je adekvatno lečenje ili može doći do ozbiljnog pogoršanja stanja.

Najstarija ptica na svetu, položila jaje u 68. godini!

Ženka lejsan albatrosa je zvanično najstarija ptica na svetu, a nedavno je položila i jaje.

Naime, ona ima, najmanje 68 godina i godišnje pređe desetine hiljada kilometara.

Najstarija ptica na svetu

Ženka albatrosa, Mudrost, pokazala je koliko biljni i životinjski svet može da bude fascinantan! Po povratku na ostrvo Midvej, ženka je položila jaje.

Naučnici su prvi put došli u kontakt sa ovom ženkom tokom 1956. godine, kada su je i označili.

Mudrost je jedna od 8.400 albatrosa koji su označeni te godine. Oko stotinu hiljada albatrosa poseti Midvej svake godine, kako bi položili jaja i podigli piliće.

Lejsan albatrosi se gnezde u ogromnim kolonijama i to skoro isključivo na ostrvima Midvej i Lejsan. Na prvom se godišnje gnezdi oko tri miliona ptica, od čega 1,2 miliona albatrosa.

Mudrost se vratila 29. novembra na svoje mesto gnežđenja, a pre par dana je snela jaje.

Albatrosima je potrebno oko pet godina da pronađu partnera, sa kojima ostaju do smrti. Godišnje snesu jedno jaje.

Mudrost je sadašnjeg partnera Akeakamaija, “upoznala” 2006. godine.

Izvor: nationalgeographic.rs

Bakterija otporna na antibiotike pronađena u svemiru?

Naučnici su tokom čišćenja svemirske letelice, u toaletu otkrili nepoznate bakterije.

Novootkrivene bakterije su otporne na poznate antibiotike.

Nepoznate bakterije

Nekoliko uzoraka bakterija analizirano je u kalifornijskoj laboratoriji. Naučnici su uspeli da identifikuju četiri nepoznate vrste enterobakterija, koje su veoma otporne na antibiotike i kojima se često zaraze bolnički pacijenti kompromitovanog imuno sistema.

Upoređivanje DNK novootkrivenih bakterija sa više od 1.200 vrsta enterobakterija sa naše planete, pokazalo je da je otkrivena bakterija najsličnija jednoj vrsti koja je ranije otkrivena u bolnicama u Africi, državi Vašington i Kolorado.

Otkrivena vrsta sadrži više od 100 gena povezanih s virulencijom, bolestima i otpornošću na antibiotike. Međutim, stručnjaci ističu da bakterija ne predstavlja pretnju zdravlju astronauta.

Nakon sprovedene kompjuterske analize, predviđanja pokazuju da bakterija ima 79 odsto šanse da evoluira, na takav način koji bi mogao izazvati bolesti kod ljudi u budućim misijama.

Naučnici ističu da je potrebno još istraživati kako bi se odredili mogući efekti.

Najsjajnija kometa prolazi pored Zemlje?

“46P/Wirtanen” je najsjajnija kometa, koja će tokom sledeće nedelje proći pored Zemlje.

U pitanju je jedan od 10 najbližih susreta sa takvom vrstom nebeskog tela od 1950. godine.

Videćemo najsjajniju kometu?

Stručnjaci navode da će kometa biti najbliža Suncu, 12. decembra, dok će se Zemlji najviše približiti 16. decembra, na udaljenosti od 11.265.408 kilometara.

Kometa će najverovatnije moći da se vidi golim okom, ali se preporučuje upotreba dvogleda ili teleskopa.

NASA će imati priliku da detaljno prouči kometu jer će nekoliko nedelja prolaziti pored Zemlje.

Odeljenje za astronomiju Univerziteta u Mičigenu saopštilo je da “nema šanse da kometa pogodi Zemlju”.