Početna Blog Strana 250

Počinje prijavljivanje za prijemni ispit za upis u IT i ostala specijalizovana odeljenja i škole

Danas počinje prijavljivanje za prijemni ispit za upis u IT i ostala specijalizovana odeljenja i škole.

Učenici osmog razreda, koji imaju izraženu sklonost prema računarstvu i informatici, biologiji i hemiji, fizici, jezicima, muzici i baletu sutra, 10. maja, počinju prijavljivanje za prijemni ispit za upis u svoje željene škole.

Prijavljivanje kandidata za srednje škole, za koje je neophodno da se polaže prijemni ispit, traje do 13. maja, uključujući i subotu i nedelju, osim za IT odeljenja, gde učenici prijave mogu da podnesu do 17. maja.

Prijemni ispiti za odeljenja u školama u kojima se deo nastave ostvaruje na stranom jeziku zakazani su za 25. i 26. maj, za muzičke i umetničke škole likovne oblasti za 31. maj, 1. i 2. jun.

Učenici koji afinitet imaju prema biologiji i hemiji, od ove školske godine prvi put mogu da upišu specijalizovano odeljenje u kojem će posebna pažnja da bude posvećena izučavanju tih nauka. Oni prijemni polažu 1. juna.

Istog dana, ali u kasnijem terminu, predviđeno je polaganje prijemnog u Matematičkoj gimnaziji i matematičkim odeljenjima.

Prijemni u filološkim gimnazijama i filološkim odeljenjima je 1. i 2. juna, a oni koji žele da se posvete prevashodno fizici, računarstvu i informatici ispit polažu 2. juna.

Baletske škole kandidate proveravaju od 2. do 4. juna.

Prijavljivanje učenika i podnošenje sportske dokumentacije u Sportskoj gimnaziji je od 1. do 3. juna.

Preliminarni rezultati prijemnog ispita u matematičkim i filološkim odeljenjima, odeljenjima za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku, biologiju i hemiju, računarstvo i informatiku i za odeljenja u školama u kojima se deo nastave ostvaruje na stranom jeziku biće objavljeni u sredu, 5. maja.

Učenici koji su polagali u prijemni u umetničkim, baletskim i muzičkim školama preliminarne rezultate će saznati dan kasnije, 6. maja.

Podnošenje i rešavanje eventualnih žalbi zakazano je takođe za četvrtak, 6. maj, da bi konačni rezultati prijemnih ispita bili objavljeni u petak, 7. maja.

Nakon toga svi učenici osmog razreda polažu završni ispit, odnosno test iz srpskog (maternjeg) jezika, u ponedeljak 17. juna.

Završni test iz matematike je 18. juna, a kombinovani test u sredu, 19. juna.

Objavljivanje konačnih rezultata završnog ispita je u četvrtak, 27. juna.

Predaja liste želja u osnovnoj školi i unos u bazu podataka je 28. i 29. juna. Objavljivanje zvanične liste želja je u četvrtak, 4. jula, a zvaničnih rezultata raspodele i preostalih slobodnih mesta za upis u drugom krugu biće 7. jula.

Učenici se u muzičke i baletske škole upisuju 28. juna, a u ostale srednje škole 8. i 9. jula.

Upis učenika u drugom krugu je 11. jula.

Na današnji dan – 10. maj

Dogodilo se na današnji dan – 10.5.

Moda: Ženske pantalone kroz istoriju

Pogledajte kako se moda ženskih pantalona menjala kroz svoju stogodišnju istoriju.

Istorija mode: Evolucija ženskih pantalona

Kao što je poznato, ženama su pantalone bile zabranjene, a modna istorija ovog odevnog predmeta počela je u dvadesetim godinama prošlog veka.

Od tada, pa do danas, promenom svesti i samog modnog sveta, menjali su se i modeli pantalona. Od vrećastih, preko onih dubokog struka, do “skinny” pantalona, ovaj odevni predmet za dame pretrpeo je mnoge promene.

Danas, većina ovih pantalona i dalje je u modi, a u nastavku pogledajte celokupnu evoluciju ženskih pantalona.

Napravljena plastika koja može 100% da se reciklira

Opšte je poznato da je plastika jedna od najvećih pretnji životne sredine, a glavni razlog jeste što se razgrađuje nekoliko hiljada godina. Ali izgleda da je i tome, konačno, došao kraj.

Naime, naučnici iz Lorens Berkli nacionalne laboratorije veruju da su uspeli da naprave plastiku koja može da se reciklira i to beskonačno, a da pri tome ne gubi kvalitet.

Dosad, većina plastičnih materijala napravljeni su tako da ne mogu da budu reciklirane, zbog hemikalija koje ostaju, čak i ako donekle i dođe do reciklaže. Najčešće, u pitanju su plastične igračke, fleksibilni materijali i plastične kese.

Problem sa plastikom bio je izazov za naučnike već godinama, a sada, konačno, izgleda da smo na pragu otkrića koje će zauvek promeniti tok zagađenja naše planete i izumiranja brojnih životinjskih i biljnih vrsta.

Procenjuje se da godišnje, u okeanima završi od pet do 13 miliona plastičnog otpada. Svakog minuta u svetu se proda milion plastičnih flaša, a taj broj će do 2021. godine narasti za 20%.

Raspisan javni poziv za izbor članova stručne komisije koja vrši ekspertizu rukopisa udžbenika i udžbeničkih kompleta

Nacionalni prosvetni savet je raspisao Javni poziv za izbor članova stručne komisije koja vrši ekspertizu rukopisa udžbenika i udžbeničkih kompleta za obavezne nastavne predmete i izborne programe u osnovnoj i srednjoj školi.

Javni poziv raspisan je za ekspertizu rukopisa udžbenika i udžbeničkih kompleta u osnovnoj i srednjoj školi za sledeće obavezne nastavne predmete i izborne programe:

Srpski jezik i književnost
Srpski kao nematernji jezik
Maternji jezik/Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture
Strani jezik (engleski, francuski, nemački, ruski, španski i italijanski jezik)
Matematika
Fizika
Hemija
Biologija
Geografija
Istorija
Tehnika i tehnologija
Računarstvo i informatika
Svet oko nas /Priroda i društvo
Muzička kultura
Likovna kultura
Fizičko i zdravstveno vaspitanje
Sociologija sa pravima građana
Filozofija

Na Javni poziv, koji je trajao od 22. marta do 10. aprila 2019. stiglo je 49 prijava iz različitih oblasti.

Komisija, koju čine članovi Nacionalnog prosvetnog saveta, odabrala je 44 eksperta za predmete: matematika, srpski jezik, informatika i računarstvo, tehnika i tehnologija, fizika, muzička kultura, geografija, biologija, istorija, predmeti u razrednoj nastavi, građansko vaspitanje, engleski jezik, nemački jezik, ruski jezik i španski jezik.

Za nedostajući broj eksperata Nacionalni prosvetni savet će raspisati dodatni javni poziv.

Listu eksperata možete pogledati OVDE.

Na današnji dan – 9. maj

Dogodilo se na današnji dan – 9.5.

Više od milion vrsta biljaka i životinja u opasnosti

Ujedinjene nacije su objavile IPBES godišnji izveštaj o stanju biljaka i životinja na planeti, a rezultati su poražavajući.

Naime, više od milion vrsta biljaka i životinja su u riziku od izumiranja u narednim decenijama, ukoliko ne dođe do krucijalnih promena. A glavni krivac za ovo u potpunosti je ljudsko delovanje.

Istraživanja su pokazala da smo već sada svedoci izumiranju šest vrsta, ali za razliku od prethodnih izumiranja, koje su bili posledica vanrednih okolnosti, bilo vulkanskih klimatskih promena ili vanzemaljskih objekata, ova izumiranja direktno su vezana za čoveka.

Foto: iflscience.com

Ključni pokretači izumiranja su: promene u korišćenju kopna i mora, direktna ekslopatacija organizama, zagađenje i invazivne strane vrste.

Takođe, emisije gasova su se duplo povećale od 1980. godine, što je dovelo do zagrevanja svetskog mora za 0,7 stepeni.

Izveštaj zaključuje da bez snažnih napora da se smanji gubitak biodiverziteta, stopa izumiranja vrsta će samo rasti. Dosad, 75% kopna i 65% mora promenjeni su od strane ljudske ruke. Ipak, u izveštaju se navodi da nije kasno da se sve ovo preokrene, ako krenemo da delamo odmah.

Produžen rok za predloge projekata podrške mobilnosti u oblasti srednjeg stručnog obrazovanja i obuke

Evropska komisija ranije je pokrenula inicijativu kroz koju je omogućeno da pružaoci srednjeg stručnog obrazovanja u zemljama Evropske unije organizuju programe razmene sa odgovarajućim partnerima u zemljama Zapadnog Balkana, kao i u Turskoj i Africi.

Erazmus+, program Evropske unije koji obezbeđuje finansiranje projekata za saradnju u tri oblasti – obrazovanje, mladi i sport, nudi mogućnost obuke, učenja i mobilnosti za studente i nastavno osoblje u oblasti srednjeg stručnog obrazovanja u zemljama u kojima se sprovodi Erazmus+.

Razmena studenata

Pored mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, kroz ova partnerstva biće omogućena i razmena primera dobre prakse, kao i uspostavljanje mreža i partnerstava, s ciljem da se ostvare sledeći rezultati:

– razmena ideja, veština i metoda rada;

– unapređenje veština i kompetencija nastavnog osoblja i učenika;

– poboljšanje upravljanja srednjim stručnim obrazovanjem i kvaliteta obuka;

– reforma kurikuluma i metoda nastave.

Učesnici mogu da budu javna ili privatna ustanova koja je pružalac srednjeg stručnog obrazovanja, konzorcijum ili preduzeće koje učestvuje u procesu srednjeg stručnog obrazovanja.

Sedište tih institucija mora da bude u nekoj od država članica EU ili jednoj od partnerskih zemalja. Moguća je i savetodavna uloga drugih aktera, kao što su udruženja građana, lokalne vlasti, mala i srednja preduzeća, itd.

Podnosilac prijave mora da bude kvalifikovana organizacija registrovana u državi članici EU.

Rok za podnošenje predloga projekata podrške mobilnosti u oblasti srednjeg stručnog obrazovanja i obuke produžen je do 28. maja.

Više informacija naći ćete OVDE.

Na današnji dan – 8. maj

Dogodilo se na današnji dan – 8.5.

NASA je simulirala udar asteroida na Zemlju: Saznajte koji su rezultati!

Prošle nedelje NASA je u saradnji s nekoliko federalnih agencija, testirala vežbu koja bi u budućnostimogla da spasi milione života. Naime, naučnici su simulirali udar asteroida na Zemlju, a evo šta su pritome saznali.

Vežba je omogućila istraživačima i naučnicima da se udruže kako bi osmislili najbolju stratehiju u slučaju udara asteroida.

Simulacija udara asteroida o Zemlju

Simulacija, koja je uključila osam fiktivnih godina u pet dana, tekla je ovako: Otkriveno je da asteroid 2019 PDC ima 1 u 100 šansu da udari o Zemlju. Drugog dana izračunato je da će najverovatnije to biti Denver, Kolorado 29. aprila 2027. godine. Počelo je planiranje misije spasavanja, a trećeg dana, što bi bio decembar 2021. godine, prva letilica stigla je na asteroid. Do avgusta 2024. stiglo ih je još nekoliko. Cilj im je bio da odgurnu asteroid od svoje mete, tj. da mu promene orbitu.

Četvrtog dana glavno telo asteroida je uspešno uklonjeno, ali je ostao mali deo dugačak oko 80 metara koji juriša ka Zemlji. Tačnije ka Njujorku. Letilice su prilikom uklanjanja astroida uništene.

“Moramo da sebe izazovemo i da postavimo teška pitanja. Nećemo ništa naučiti ako ne razmišljamo o najgorem mogućem scenariju” rekli su iz NASA.

Tim se na kraju odlučio da pošalju nukleranu bombu koja će uništiti asteroid. Ista strategija spasila je Tokio na prošlogodišnjoj simulaciji. Međutim, ova misija nije mogla da bude implementirana ovog puta, zbog političkih nesuglasica, te je u simulaciji, Njujork nastradao.

Naučnici pak naglašavaju da je i dalje veoma mala šansa da preteći asteroid udari o Zemlju. Sledeća simulacija zakazana je za 2021. godinu i održaće se u Beču.